J.D.O.O.

 

(1) Definicije

(2) Otvaranje i prestanak postojanja

(3) Tijela upravljanja

(4) Djelatnosti

(5) Porezne obveze

(6) Računovodstvo

 

DEFINICIJE

 

Najniži iznos temeljnog kapitala društva je 10,00 kuna, a najniži nominalni iznos poslovnog udjela 1,00 kuna. Temeljni kapital i poslovni udjeli u društvu moraju glasiti na pune iznose kuna.

 

Ulozi za preuzete poslovne udjele uplaćuju se samo u novcu. Prijava za upis društva u sudski registar podnosi se nakon što su potpuno uplaćeni ulozi za sve preuzete poslovne udjele u društvu.

 

Društvo mora imati zakonske rezerve u koje mora unijeti četvrtinu iznosa dobiti društva iskazane u godišnjim financijskim izvješćima umanjene za iznos gubitka iz prethodne godine.

 

Zakonske rezerve smiju se upotrijebiti:

1. za povećanje temeljnog kapitala pretvaranjem rezervi u temeljni kapital društva,
2. za pokriće gubitka iskazanog za godinu za koju se podnose godišnja financijska izvješća ako nije pokriven iz dobiti prethodne godine i
3. za pokriće gubitka iskazanog za prethodnu godinu ako nije pokriven iz dobiti iskazane u godišnjim financijskim izvješćima za godinu za koju se podnose.

Prijeti li društvu nesposobnost za plaćanje, mora se odmah sazvati skupština društva.[1]

 

 

 

OTVARANJE I PRESTANAK POSTOJANJA

 

PRVI KORAK – REZERVACIJA IMENA DRUŠTVA

Društvu prvo morate odabrati ime. Pri odabiru imena društva koristite se portalom sudreg.pravosudje.hr. HITRO.HR može za Vas provjeriti postoji li već društvo sa istim ili sličnim imenom. Zato je, pored odabranog imena društva preporučljivo pripremiti alternativna imena.

Po provjeri imena društva, HITRO.HR će Vas uputiti o mogućnostima rezervacije imena. Napomene pri odabiru imena društva iste su kao i kod osnivanja društva s ograničenom odgovornošću.

 

DRUGI KORAK – JAVNI BILJEŽNIK

 

Javni bilježnik sastavlja Zapisnik o osnivanju, Prijavu za upis društva u sudski registar i Izjavu o nepostojanju nepodmirenih dugova. Dokumenti moraju biti potpisani i ovjereni od strane javnog bilježnika. Ponesite osobnu iskaznicu ili putovnicu (obvezna za strane državljane). Obvezna je nazočnost svih osnivača i drugih osoba čije je potpise potrebno ovjeriti.

Nakon ovjera, javni bilježnik dokumentaciju prosljeđuje elektroničkim putem u HITRO.HR ured (vidi uslugu e-Tvrtka).

 

TREĆI KORAK – PREDAJA DOKUMENTACIJE I UPLATA PRISTOJBI

Prijavu za upis u sudski registar sa svim potrebnim prilozima ovjerenim kod javnog bilježnika predajte u uredu HITRO.HR. Uplate sudskih pristojbi i osnivačkog pologa možete izvršiti u Fininim poslovnicama.

 

Nakon izvršenih uplata, HITRO.HR će kompletirati Vaš predmet i proslijediti ga na nadležni Trgovački sud elektroničkim putem (e-Tvrtka) ili predati papirnu dokumentaciju, ukoliko nisu ispunjeni uvjeti za elektroničku predaju. Ukoliko je dokumentacija koja je odaslana elektroničkim putem ispravna i potpuna, Trgovački sud će u roku 24 sata izvršiti upis društva u Sudski registar te elektroničkim putem dostaviti u HITRO.HR ured Rješenje o osnivanju i Potvrdu o OIB-u novoosnovane tvrtke. Međutim u slučaju kada se na Trgovački sud predaje dokumentacija u papirnom obliku, rok za upis društva u sudski registar  je 15 dana te se Rješenje o osnivanju  društva i Potvrda o OIB-u od stane ureda HITRO.HR  podiže u papirnom obliku na Trgovačkom sudu.

 

U uredu HITRO.HR dobit ćete i ispuniti RPS obrazac koji je potreban za dobivanje Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti Državnog zavoda za statistiku (dodjela matičnog broja i šifre glavne djelatnosti). Troška upisa u Registar poslovnih subjekata nema.

HITRO.HR će automatski po preuzimanju Rješenja o osnivanju ishoditi Obavijest Državnog zavoda za statistiku elektroničkim putem u roku od jednog radnog dana.

ČETVRTI KORAK – PREUZIMANJE DOKUMENTACIJE I OTVARANJE RAČUNA

Rješenje o upisu u sudski registar i Obavijest o razvrstavanju poslovnog subjekta po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti s upisanim matičnim brojem preuzet ćete na šalteru servisa HITRO.HR. Po preuzimanju dokumentacije potrebno je izraditi pečat i otvoriti račun kako bi se mogao izvršiti prijenos osnivačkog pologa društva na račun društva.

Napomena: prije izrade pečata, potrebno se informirati u banci po Vašem izboru je li izrada pečata neophodna.

Izradu pečata ukoliko Vam je potreban u poslovanju možete ugovoriti na šalteru servisa HITRO.HR. Otvaranje računa možete ugovoriti na šalteru servisa HITRO.HR (u onim bankama za koje FINA obavlja poslove otvaranja računa ili posreduje u obavljanju tih poslova). Društvo, vlasnika društva i zaposlenike društva je potrebno prijaviti  u sustav mirovinskog osiguranja (HZMO – e-Mirovinsko). Osim prijave društva u mirovinsko osiguranje isto je potrebno prijaviti i u sustav zdravstvenog osiguranja (HZZO – e-Zdravstveno).

VAŽNO!
Nakon upisa u sudski registar i registar Državnog zavoda za statistiku potrebno je izvršiti prijavu društva u poreznoj upravi, nadležnoj prema sjedištu društva, radi upisa u registar obveznika poreza na dobit i PDV-a. Na uvid je potrebno dati rješenje o upisu u sudski registar, Obavijest o razvrstavanju po Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti te potpisni karton. [2]

 

 

DJELATNOSTI

 

Predmet poslovanja trgovačkoga društva može biti obavljanje svake dopuštene djelatnosti. Dopuštena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu društva.

Ako je zakonom propisano da trgovačko društvo može početi obavljati djelatnost ili djelatnosti koje čine predmet njegovoga poslovanja upisan u sudskom registru nakon što registarskome sudu podnese odluku nadležnoga tijela kojom se utvrđuje da udovoljava tehničkim, zdravstvenim, ekološkim i drugim uvjetima propisanima za obavljanje te ili tih djelatnosti, ono ne smije početi obavljati takvu djelatnost prije nego što registarskom sudu podnese takvu odluku.

Ako je zakonom za pojedine djelatnosti propisano da ih mogu obavljati samo određeni oblici trgovačkih društava, te da se pojedine djelatnosti mogu obavljati samo na temelju suglasnosti, dozvole ili drugoga akta nadležnog tijela, takve djelatnosti mogu obavljati samo trgovačka društva za koja je to zakonom određeno, odnosno samo ako za to dobiju propisanu suglasnost, dozvolu ili drugi akt nadležnog tijela ili institucije.

Predmet poslovanja trgovačkoga društva utvrđuje se izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom trgovačkoga društva.

 

 

TIJELA UPRAVLJANJA

 

• Sjedište društva

Sjedište trgovačkoga društva je mjesto u Republici Hrvatskoj u kojemu je uprava društva i odakle se upravlja poslovima društva ili mjesto u kojemu društvo trajno obavlja svoju djelatnost, a određeno je izjavom o osnivanju društva ili društvenim ugovorom, odnosno statutom društva. Trgovačko društvo može imati samo jedno sjedište. Sjedište trgovačkoga društva upisuje se u sudski registar.

 

• Organi društva

 

UPRAVA

Uprava društva sastoji se od jednoga ili više direktora.

Uprava vodi poslove društva u skladu s društvenim ugovorom, odlukama članova društva i obveznim uputama skupštine i nadzornog odbora, ako ga društvo ima.

Način rada uprave propisuje se društvenim ugovorom. Ako neka pitanja glede načina rada uprave nisu uređena društvenim ugovorom ili ovim Zakonom, može ih urediti uprava posebnim aktom koji u tu svrhu donosi.

Ako uprava ima više članova, a društvenim ugovorom nije drugačije određeno, svi članovi zajedno poduzimaju radnje potrebne za vođenje poslova društva, osim ako postoji opasnost od toga da se radnje pravodobno ne poduzmu.

Ako je po društvenom ugovoru svaki član uprave ovlašten da sam poduzima radnje vođenja poslova društva, on ne smije poduzeti nakanjenu radnju usprotivi li se tome neki od članova uprave, osim ako spomenutim ugovorom nije drugačije određeno.

 

NADZORNI ODBOR

 

Društvenim ugovorom određuje se ima li društvo nadzorni odbor.

Društvo mora imati nadzorni odbor:

1. ako je prosječan broj zaposlenih u godini veći od 200, ili
2. ako je to za društvo koje obavlja određenu djelatnost propisano posebnim zakonom, ili
3. ako je temeljni kapital društva veći od 600.000,00 kuna i ono ima više od 50 članova, ili
4. ako društvo jedinstveno vodi dionička društva ili društva s ograničenom odgovornošću koja moraju imati nadzorni odbor ili s više od 50% sudjeluje u njima s neposrednim udjelom u temeljnom kapitalu, a u oba slučaja je broj zaposlenih u nekome od društava ili u svim društvima zajedno u prosjeku veći od 200, ili
5. ako je društvo komplementar u komanditnom društvu a prosječan broj zaposlenih u društvu i u komanditnom društvu je zajedno veći od 200.

Prosječan broj zaposlenih određuje se prema brojevima zaposlenih u društvu svakoga posljednjega dana u mjesecu u prethodnoj kalendarskoj godini.

Članovi društva svojom odlukom izabiru članove nadzornog odbora osim ako je posebnim zakonom propisano da neke od njih imenuju zaposleni. Ako se na istoj skupštini izabiru najmanje tri člana nadzornog odbora, na zahtjev članova društva čiji ulozi čine najmanje trećinu temeljnoga kapitala zastupljenoga na skupštini, o izboru svakoga člana odbora odlučuje se odvojeno.

Društvenim ugovorom može se odrediti da određeni članovi društva ili članovi koji imaju određene poslovne udjele mogu imenovati određeni broj članova nadzornog odbora. Takvo pravo može se dati samo onim članovima koji mogu raspolagati sa svojim poslovnim udjelom samo uz suglasnost društva. U nadzorni odbor može se tako imenovati najviše trećinu njegovih članova.

Ne mogu se izabrati ni imenovati zamjenici članova nadzornog odbora.

 

SKUPŠTINA

Članovi društva u skupštini donose odluke na koje su ovlašteni zakonom i društvenim ugovorom, osim ako se svi članovi u pojedinom slučaju u pisanom obliku ne dogovore o odluci koju treba donijeti ili izjave da su suglasni s time da se o njoj glasuje pisanim putem.

Ako se odluka donosi pisanim putem, većina koja je potrebna za to da bi se ona donijela ne određuje se na temelju danih nego na temelju ukupnog broja glasova kojima raspolažu članovi društva.

Ako sve poslovne udjele u društvu drži samo jedan član ili uz njega i društvo, on mora bez odgađanja po donošenju odluke o tome sastaviti zapisnik i potpisati ga.

 

Skupština odlučuje o pitanjima određenim društvenim ugovorom, a osobito o:

1. financijskim izvješćima društva, izvješću uprave o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka, davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog odbora, ako ga društvo ima, što valja učiniti u prvih osam mjeseci poslovne godine za prethodnu godinu,
2. zahtjevu za uplatama uloga,

2.a povratu dodatnih uplata novca članovima društva,

3. imenovanju i opozivu članova uprave,
4. izboru i opozivu članova nadzornog odbora ako ga društvo ima,
5. podjeli, spajanju i povlačenju poslovnih udjela,
6. davanju prokure ili trgovačke punomoći za sve pogone koju treba dati uprava,
7. mjerama za ispitivanje i nadzor nad vođenjem poslova,
8. izmjeni društvenog ugovora,
9. postavljanju zahtjeva za naknadu štete koje društvo može imati protiv članova uprave i nadzornog odbora i zamjenika članova uprave te o imenovanju zastupnika u sudskom postupku ako društvo ne mogu zastupati članovi uprave ni nadzorni odbor.
10. sklapanju ugovora kojima društvo treba trajno steći stvari ili prava za neki svoj pogon za koje se plaća protuvrijednost koja je viša od vrijednosti petine temeljnog kapitala društva kao i o izmjeni takvih ugovora na teret društva, što je uvjet za njihovu valjanost, osim kada je riječ o stjecanju u ovršnom postupku, s time da se odluka o tome mora donijeti s većinom od tri četvrtine danih glasova

Nakon što skupština društva utvrdi godišnja financijska izvješća i konsolidirana financijska izvješća kada su obvezna, te prihvati godišnje izvješće o stanju društva kada je obvezno i konsolidirano godišnje izvješće društva, uprava društva dužna ih je, zajedno s izvješćem revizora, kada je revidiranje financijskih izvješća propisano zakonom ili određeno društvenim ugovorom, bez odgađanja u zakonom propisanome roku predati u sudski registar radi upisa predaje i objave tog upisa.

 

Nakon što skupština društva utvrdi godišnja financijska izvješća i konsolidirana financijska izvješća kada su obvezna, te prihvati godišnje izvješće o stanju društva kada je obvezno i konsolidirano godišnje izvješće društva, uprava društva dužna ih je, zajedno s izvješćem revizora, kada je revidiranje financijskih izvješća propisano zakonom ili određeno društvenim ugovorom, bez odgađanja u zakonom propisanome roku predati u sudski registar radi upisa predaje i objave tog upisa.

Skupštinu društva saziva uprava, ako zakonom ili društvenim ugovorom to pravo nije dano i nekom drugom. Ako u društvenom ugovoru nije drugačije određeno, skupština se održava u sjedištu društva.

Skupštinu se mora sazvati najmanje jednom godišnje te, osim u slučajevima određenim ovim Zakonom i društvenim ugovorom, uvijek onda kada to zahtijevaju interesi društva, a bez odgađanja napose onda ako se uoči da je društvo izgubilo polovinu temeljnoga kapitala.

Skupštinu se mora sazvati bez odgađanja i onda kada to u pisanome obliku uz navođenje svrhe zatraže članovi društva koji su preuzeli poslovne udjele nominalni iznosi kojih zajedno čine najmanje desetinu temeljnoga kapitala društva. Društvenim ugovorom može se odrediti da to pravo imaju članovi koji su zajedno preuzeli i manje udjele.

Ako zakonom i društvenim ugovorom nije drugačije određeno, skupština donosi odluke većinom od danih glasova. Svakih 200,00 kuna nominalnog iznosa poslovnog udjela daje pravo na jedan glas.

 

 

POREZNE OBVEZE

 

Trgovačka društva po osnovi obavljanja djelatnosti za koje su registrirana obvezna su plaćati porez na dobit i PDV, ako su obveznici PDV-a. Također mogu biti i obveznici županijskih, gradskih ili općinskih poreza i poreza na promet nekretnina, kao i posebnih poreza i trošarina.

Trgovačka društva koja zapošljavaju radnike, ili ako drugim fizičkim osobama isplaćuju primitke, obvezna su za njih obračunati, obustaviti i uplatiti propisane poreze i doprinose.  [3]

 

Ulazak u sustav PDV-a

 

Trgovačko društvo ulazi u sustav PDV-A:

• prilikom osnivanja tvrtke,
• poslije osnivanja tvrtke, ali obavezno prije izdavanja prvog računa,
• na vlastiti zahtjev početkom svake kalendarske godine,
• po sili zakona odnosno nakon što pređete propisani prag za ulazak u sustav PDV-a koji iznosi 300.000,00 kn ostvarenih godišnjih prihoda.

Prednost neposrednog ulaska u sustav PDV-a je činjenica da se može odbijati pretporez po svim ulaznim računima. Praktički gledano, pretporez je poput PDV-a, samo na naplatu dolazi od druge strane. Ako od drugog poduzeća dobijete račun za naplatu usluge ili proizvoda, PDV na iznosu tog računa postaje pretporez kojeg možete odbiti.

 

PRETPOREZ

 

Pretporez (pravo na odbitak PDV-a) je dakle iznos PDV-a što ga porezni obveznik prilikom

obračuna obveze PDV-a ima pravo odbiti od iznosa PDV-a što ga je u Republici Hrvatskoj obvezan platiti (iznos PDV-a što ga je platio u Republici Hrvatskoj ili je obveza plaćanja PDV-a iskazana u prijavi PDV-a temeljem prijenosa porezne obveze u tekućem razdoblju oporezivanja), a odnosi se na:

 

• oporezive isporuke dobara ili usluge koje su mu u tuzemstvu obavili drugi porezni obveznici za potrebe njegovih oporezivih transakcija i za one transakcije za koje nije isključeno pravo na odbitak pretporeza
• oporezive usluge koje su mu obavili porezni obveznici koji nemaju sjedište na području EU
• stjecanje dobara i usluga unutar EU za potrebe njegovih oporezivih transakcija te uvoz dobara ako su dobra uvezena za obavljanja njegove gospodarske djelatnosti

Prvi očiti nedostatak ulaska u sustav PDV-a je činjenica da će svi artikli poduzeća biti skuplji za 25%, što stvara problem poduzećima ili obrtima koji posluju s fizičkim osobama. U slučaju da posluju primarno s drugim tvrtkama, ulazak u sustav PDV-a se preporučuje. Uz poskupljenje proizvoda i usluga prema fizičkim osobama, usluge knjigovodstva u sustavu PDV-a su skuplje zbog potrebe za vođenjem dodatnih evidencija (knjige URA/IRA) te mjesečnog ili tromjesečnog obračuna.

Tromjesečni obveznik moguće je postati ako je vrijednost isporučenih dobara i usluga uključujući i PDV u prethodnoj kalendarskoj godini manja od 800.000 Kn.[4]

Svi oni porezni obveznici koji su u sustav PDV-a ušli dobrovoljno, dužni su u njemu ostati najmanje tri godine. U sustavu PDV-a primjenjuju se tri porezne stop 5, 13 i 25 %.

 

Izlazak iz sustava PDV-a

 

Porezni obveznici koji su u sustavu PDV-a iz njega izlaze:

1. temeljem zahtjeva za izlazak iz sustava kada oporezive isporuke u prethodnoj godini nisu bile veće od 300.000,00 kuna
2. i pod uvjetom da je istekao rok obveze ostanka od naredne 3 kalendarske godine te„gubitkom svojstva poreznog obveznika, odnosno prestankom obavljanja registrirane djelatnosti.

 

Izlazak tzv. dobrovoljaca iz sustava PDV-a

 

Postupak izlaska iz sustava PDV-a “dobrovoljaca” – poreznih obveznika koji su u sustav PDV-a ušli dobrovoljno i imali obvezu ostanka u sustavu naredne 3 kalendarske godine propisan je odredbama članka 186. stavaka 8. i 9. Pravilnika o PDV – u. Prema navedenim odredbama porezni obveznik da bi izašao mora zadovoljiti osnovni uvjet – da je istekao rok koji ga je obvezivao naredne 3 kalendarske godine.

 

Takav porezni obveznik ne može tijekom trajanja navedenog razdoblja predati zahtjev za izlazak iz sustava. Tek po isteku treće godine, otvara se mogućnost izlaska iz sustava, no pod istim uvjetima kao i za ostale porezne obveznike ako je obavio oporezivih isporuka manje od 300.000,00 kuna. U slučaju da je vrijednost isporuka obavljenih u prethodnoj kalendarskoj godini veća od 300.000,00 kuna porezni obveznik obvezan je i dalje ostati u sustavu PDV-a.[5]

 

Izlazak poreznih obveznika koji su u sustav ušli po sili zakona

 

Porezni obveznik koji je po sili zakona bio obvezan upisati se u registar obveznika PDV-a, o činjenici da je u prethodnoj kalendarskoj godini ostvario promet manji 300.000,00 kuna i da ne želi i dalje biti upisan u registar obveznika PDV-a, podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave pisani zahtjev do 15. siječnja tekuće godine. Dakle, porezni obveznici koji su u 2017. godini bili u sustavu PDV-a po sili zakona, a žele iz sustava izaći, trebaju provjeriti kakav će im biti status u 2018. godini uspoređujući iznos oporezivih isporuka s pragom od 300.000,00 kuna. Zahtjev mogu predati tek ako je taj uvjet zadovoljen, pa smatramo da je uputno u zahtjevu iskazati i iznos ostvarenih isporuka u prethodnoj godini.

Porezni obveznici koji u 2017. godini nisu  ostvarili isporuke veće od 300.000,00 kuna bili su obvezni do 15. siječnja 2018.:

1) podnijeti zahtjev za brisanjem iz registra obveznika PDV-a nadležnoj ispostavi Porezne uprave ili

2) u tome roku pisanim putem zatražiti da se na njih primjenjuju odredbe prema kojima kao “dobrovoljci” imaju obvezu ostanka u sustavu do kraja 2020. godine.

To znači da su se i porezni obveznici koji nisu željeli iskoristiti mogućnost izlaska iz sustava PDV-a morali o tome izjasniti pisanim putem do 15. siječnja 2018.[6]

PDV prijava podnosi se do 20. u tekućem mjesecu za proteklo razdoblje oporezivanja.

 

POREZ NA DOBIT

 

Trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba rezident Republike Hrvatske koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti, dohotka ili prihoda ili drugih gospodarskih procjenjivih koristi obveznik je poreza na dobit.

Porez na dobit plaća se i obračunava na odgovarajuću poreznu osnovicu po stopi od 20%. Porezna osnovica za obračun poreza na dobit je dobit što se utvrđuje prema računovodstvenim propisima kao razlika prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit, uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit.

 

POREZNA OSNOVICA POREZA NA DOBIT =

UKUPNI PRIHOD – UKUPNI RASHOD = DOBIT ili GUBITAK

+

POVEĆANJE POREZNE OSNOVICE / SMANJENJE GUBITKA

ili

SMANJENJE POREZNE OSNOVICE / POVEĆANJE GUBITKA

–

PRENESENI POREZNI GUBITAK

–

OSLOBOĐENJA, OLAKŠICE I POTICAJI

 

PREDUJAM POREZA NA DOBIT

 

Porezni obveznik plaća predujam poreza po osnovi godišnje porezne prijave za prethodnu kalendarsku godinu, odnosno za prethodno porezno razdoblje. Mjesečni predujam poreza na dobit utvrđuje se razmjerno visini porezne obveze po godišnjem obračunu za prethodnu godinu, i to tako da se svota porezne obveze za prethodno porezno razdoblje podijeli s brojem mjeseci istoga razdoblja

 

Porezni obveznik koji počinje obavljati djelatnost ne plaća predujmove do prve porezne prijave. Porezni obveznik u stečaju ne plaća predujmove poreza na dobit.

 

Porezna uprava može na temelju zahtjeva poreznog obveznika, ili na temelju obavljenog nadzora, ili na temelju drugih podataka o poslovanju poreznog obveznika s kojima raspolaže rješenjem utvrditi nove iznose mjesečnih predujmova ili drugo razdoblje plaćanja predujmova. Rješenje obvezuje poreznog obveznika od dana konačnosti do podnošenja nove porezne prijave.

 

GODIŠNJA POREZNA PRIJAVA

 

Obveznici poreza na dobit dužni su Poreznoj upravi dostaviti godišnju prijavu poreza na dobit, s obračunanim porezom, i to najkasnije 4 mjeseca nakon isteka kalendarske godine, odnosno razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit.

 

Uz Prijavu poreza na dobit dostavlja se:

1. financijska izvješća (Bilanca i Račun dobiti i gubitka),
2. posebni obračun za korištene oslobođenja, olakšice i poticaje (ako su korište-

ne),

3. izjava o načinu korištenja više plaćenog poreza na temelju porezne prijave (ako

je predujmovima plaćeno više poreza nego što je obračunano u poreznoj prijavi),

4. pregled razlika između podataka u Bilanci i Računu dobiti i gubitka i podataka

u poreznoj prijavi (ako postoje razlike),

5. pregled prenesenog gubitka po godinama (ako je prijavljen porezni gubitak),
6. evidencija o isplaćenim i podmirenim predujmovima dobiti (ako je porezni

obveznik isplaćivao predujmove dobiti)

 

Porezni obveznik je dužan utvrditi poreznu obvezu i platiti porez s danom podnošenja porezne prijave.

 

 

RAČUNOVODSTVO

 

Obveznici poreza na dobit dužni su voditi poslovne knjige u skladu s propisima o računovodstvu, i to dnevnik, glavnu knjigu i pomoćne knjige.

Ako se knjigovodstveni podaci obrađuju pomoću elektroničkog računala glavnu knjigu treba otiskati po provedenom zaključenju i zatim uvezati.

Knjigovodstvene isprave čuvaju se kao izvorne isprave, na nositelju podataka elektroničkog zapisa ili nositelju mikrografske obrade.

 

Knjigovodstvene isprave čuvaju se u ovim rokovima:

• isplatne liste, analitičke evidencije plaća za koje se plaćaju obvezni doprinosi – trajno,
• glavna knjiga i dnevnik i isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik i glavnu knjigu – 11 godina
• financijska izvješća u izvorniku – 11 godina
• revizorsko izvješće – trajno
• pomoćne knjige i isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige – 7 godina[7]

 

Razlika u odnosu na obrte je da su poduzeća, kao pravne oso­be, dužna voditi financijsko knjigovodstvo na konto karticama glavne knjige, koja čine bilancu.

U financijskom knjigovodstvu poslovni događaji se bi­lježe prema vremenu njihovog nastanka, pa su zato prisutne i vrijednosti potraživanja i oba­veza. Naime, dok obrtnik u primitke bilježi ono što je naplatio, poduzetnik u prihode broji sve ono što je isporučio, a dok to ne naplati, vrijednost je u bilanci prisutna i kao pot­raživanje. Isto je i sa troškovima: neplaćeni računi dobav­ljača su trošak od trenutka za­primanja, a sve do plaćanju su istovremeno i obaveza.

Iz bilanci se deriviraju po­daci u račun prihoda i rashoda na kraju godine, temeljem ko­jeg se popunjava prijava poreza na dobitak, a uz njih se porez­nim vlastima predočavaju i sta­nje aktive i pasive, tj. s jedne strane imovine i potraživanja, a s druge kapitala i obveza.

Obvezno je i vođenje knjige ulaznih i izlaznih računa, iz kojih će oni koji su u sustavu PDV-a ispunjavati prijave po­re­­za na dodanu vrijednost – mje­sečno ili tromjesečno.

Oni obveznici PDV-a koji su odabrali novu mogućnost plaćanja pre­ma naplati, moraju imati i jas­ne evidencije o plaćenim i ne­plaćenim računima – izdanim i primljenim.

Plaćanje i naplata nemaju veze sa utvr­đi­vanjem obveze za porez na do­bitak, već samo sa PDV-om.

Za zaposlene i honorarno angažirane se također obraču­navaju plaće i podnose izvješća JOPPD na dan isplate. Ako is­plate nema, obračunava se pla­ća koja je morala biti isplaćena, podnosi se JOPPD obrazac na zadnji dan mjeseca radi zadu­ženja obaveze za doprinose, a radnicima se uručuje formalno propisani obrazac NP1, koji radniku predstavlja ovršnu ispravu.

Ukoliko poduzeće ima neki oblik skladišta, o tome vodi materijalne evidencije, koje trebaju biti usklađene sa financijskim podacima na konto karticama. To se obično čini prilikom inventura, koje su obavezne barem jednom go­dišnje. Nastali viškovi i manjkovi moraju biti i porezno obrađeni, ovisno na čiji teret idu i jesu li u okviru dopuš­tenih svota.

Vođenje poslovnih knjiga i predaja izvještaja je dakle obaveza svakog poduzetnika. [8]

[1] www.zakon.hr/z/546/Zakon-o-trgova%C4%8Dkim-dru%C5%A1tvima

[2] www.hitro.hr/Default.aspx?sec=85

[3] www.porezna-uprava.hr/trgovacka_drustva/Stranice/default.aspx

[4] www.minimax.hr/blog-prednosti-i-nedostaci-ulaska-u-sustav-pdv-a/

[5] www.racunovodstvo-porezi.hr/sites/default/files/casopisprivitak/ripup_11-2017-091.pdf

 

[6] www.racunovodstvo-porezi.hr/sites/default/files/casopisprivitak/ripup_11-2017-091.pdf

[7] www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Prirucnici_brosure/Prirucnik_trgovacka_2012.pdf

[8] burza.com.hr/portal/poslovne-knjige-poduzeca/10722