OBRTI

 

(1) Definicija
(2) Otvaranje i prestanak postojanja
(3) Porezne obveze
(4) Računovodstvo

 

 

DEFINICIJA

 

Obrt je samostalno i trajno obavljanje dopuštenih gospodarskih djelatnosti sa svrhom postizanja dohotka ili dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu. Dopuštena je svaka gospodarska djelatnost koja nije zakonom zabranjena.Pod trajnim obavljanjem obrta podrazumijevaju se i slučajevi kada obrtnik mjesno nadležnom uredu državne uprave u županiji, odnosno nadležnom uredu Grada Zagreba prijavljuje privremenu obustavu obavljanja obrta. Obrt se može obavljati i kao sezonski obrt najdulje šest mjeseci unutar jedne kalendarske godine.

 

  • Vrste obrta

Obrti prema zakonu o obrtu mogu biti:

  1. slobodni obrti za obavljanje kojih se kao uvjet ne traži ispit o stručnoj osposobljenosti ili majstorski ispit
  2. vezani obrti za obavljanje kojih se kao uvjet traži ispit o stručnoj osposobljenosti, vezani obrti za obavljanje kojih se traži odgovarajuća srednja stručna sprema i vezani obrti za obavljanje kojih se kao uvjet traži majstorski ispit
  3. povlašteni obrti koje obrtnik smije obavljati samo na temelju povlastice, odnosno dozvole koju izdaje nadležno ministarstvo, odnosno drugo tijelo čija je nadležnost propisana posebnim propisom ovisno o djelatnosti.

Popis vezanih obrta, stupanj i vrstu stručne spreme potrebne za njihovo obavljanje te popis povlaštenih obrta utvrđuje pravilnikom ministar nadležan za obrt nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost nadležnog ministra, ovisno o djelatnosti obrta.

 

Tradicijski i umjetnički obrti jesu obrti za koje je potrebno posebno poznavanje zanatskih vještina i umijeća u obavljanju djelatnosti te koji se obavljaju pretežnim udjelom ručnog rada. Ministar nadležan za obrt na prijedlog Hrvatske obrtničke komore donosi pravilnik kojim propisuje uvjete i način za stjecanje statusa tradicijskog, odnosno umjetničkog obrta.

 

 

Uvjeti za obavljanje obrta

 

Fizička osoba može obavljati obrt ako ispunjava sljedeće opće uvjete:

  1. da joj pravomoćnom sudskom presudom, rješenjem o prekršaju ili odlukom Suda časti Hrvatske obrtničke komore nije izrečena sigurnosna mjera ili zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti dok ta mjera traje
  2. da ima pravo korištenja prostora ako je to potrebno za obavljanje obrta.

Radom u obrtu obrtnik ostvaruje prava i obveze iz radnog odnosa ako ta prava ne ostvaruje po drugoj osnovi.

 

Za obavljanje slobodnih, vezanih i povlaštenih obrta obrtnik mora imati obrtnicu. Za obavljanje povlaštenih obrta obrtnik mora imati i povlasticu, odnosno dozvolu. Obrtnicu izdaje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba na području kojega će biti sjedište obrta, a povlasticu, izdaje nadležno ministarstvo, odnosno drugo tijelo čija je nadležnost utvrđena posebnim propisom, ovisno o djelatnosti obrta. Sadržaj i oblik obrtnice propisuje pravilnikom ministar nadležan za obrt. Ministar nadležan za obrt odlukom također utvrđuje cijenu obrtnice. Obrtnica sadrži matični broj obrta koji je identifikacijska oznaka obrta i osobni identifikacijski broj (OIB) obrtnika. Obrt se upisuje u Obrtni registar na temelju rješenja koje izdaje mjesno nadležni ured državne uprave u županiji, odnosno nadležni ured Grada Zagreba. Obrtni registar je javan.

 

  • Vezani obrt

Fizička osoba može obavljati vezani obrt ako uz opće uvjete iz članka 8. Zakona o obrtu ispunjava i poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednjeg strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita. Fizička osoba može obavljati djelatnost ako udovoljava i posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano zakonom.

Fizička osoba koja ispunjava opće uvjete iz članka 8. stavka 1.  Zakona o obrtu, a ne ispunjava poseban uvjet stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenoga majstorskog ispita, može obavljati vezani obrt ako na tim poslovima zaposli radnika, u punom radnom vremenu, koji udovoljava ovim uvjetima.

 

Vezane obrte mogu obavljati i osobe s odgovarajućim visokim obrazovanjem, odnosno osobe s obrazovanjem višim od propisanog Pravilnikom. Vezane obrte mogu obavljati i fizičke osobe – izumitelji na temelju ostvarenoga patentnog prava za patentirani proizvod ili uslugu i zaštićenog industrijskog dizajna. Vezane obrte mogu obavljati i fizičke osobe sa završenim odgovarajućim srednje strukovnim obrazovanjem ako je sjedište obrta na području određenom Zakonom o područjima posebne državne skrbi, Zakonom o brdsko-planinskim područjima ili Zakonom o otocima.

 

Kada je za obavljanje obrta potreban prostor, obrtnik može obavljati obrt samo u prostoru za koji ima dokaz o pravu korištenja.  Prostor, oprema i sredstva potrebna za obavljanje obrta moraju udovoljavati minimalnim tehničkim i ostalim uvjetima određenim posebnim propisima koji se odnose na obavljanje određene gospodarske djelatnosti.

 

  • Sezonski obrt

 

Osobe koje obavljaju obrt sezonskog karaktera , u vrijeme trajanja sezonskog obavljanja obrta, uspostavljaju svojstvo osiguranika.

Sezonsko obavljanje obrta u određenom razdoblju se upisuje u Obrtni registar. Obrtnik ne smije sezonski obavljati obrt izvan upisanog razdoblja.

Ministar nadležan za obrt donosi pravilnik o djelatnostima koje se mogu obavljati kao sezonski obrt nakon prethodno pribavljenog mišljenja Hrvatske obrtničke komore i uz suglasnost nadležnog ministra, ovisno o djelatnosti obrta.[1]

 

 

OTVARANJE I PRESTANAK POSTOJANJA

 

Nakon donošenja odluke o pokretanju registracije obrta preporučamo da najprije proučite

osnovne odrednice, kao što su: općenite stavke o obrtu, mjesto registracije te pravne regulative.
U međuvremenu, savjetujemo da prikupite potrebnu dokumentaciju:

  • preslika osobne iskaznice;
  • preslika putne isprave, prijava boravka u Hrvatskoj ili preslika osobne iskaznice ( ako postoji trajno nastanjenje u Hrvatskoj);
  • dokaz da udovoljavate posebnim zdravstvenim uvjetima;
  • dokaz o pravu korištenja prostora;
  • za vezane obrte potrebno je priložiti dokaz o stručnoj spremi, položenom majstorskom ispitu ili ispitu o stručnoj osposobljenosti;
  • ispuniti obrasce koje ćete dobiti u Uredu državne uprave;
  • izvršiti uplate za  otvaranje obrta i troškove izdavanja obrtnice. Potrebne žiro račune i iznose ćete dobiti u Uredu državne uprave.

Koraci kod osnivanja obrata slični su kao i kod osnivanja trgovačkog društva, s time da je osnivanje obrta povoljnije i nešto jednostavnije.

Prvi korak

Prvo je potrebno definirati naziv obrta koji se sastoji od tri djela – željenog naziva, tipa obrta i imena i prezimena vlasnika.

Drugi korak

Kada se odredi naziv i djelatnost prema NKD-u, popunjava se obrazac OR (može se preuzeti sa www.hitro.hr) koji se podnosi registarskom uredu nadležnom prema sjedištu obrta. Uz OR obrazac potrebno je priložiti i kopiju osobne iskaznice ili putovnice, dokaz da su zadovoljeni zdravstveni uvjeti (ako je to potrebno prema Zakonu), ugovor o najmu prostora gdje će se obrt registrirati i ako je potrebno, ovisno o vrsti obrta, dokaz o stručnoj spremi, položenom majstorskom ispitu ili ispit o stručnoj osposobljenosti. Također treba priložiti dokaz o uplati troškova registracije obrta (200,00 kn) i biljege (70,00 kn).

Treći korak

Nakon obrade zahtjeva o registraciji obrta, potrebno je u Uredu državne uprave preuzeti rješenje o registraciji tj. obrtnicu.

Četvrti korak

Nakon izdavanja obrtnice izrađuje se pečat, a idući korak je otvaranje žiro-računa u poslovnoj banci. U roku osam dana od početka obavljanja obrta morate ga prijaviti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema sjedištu obrta, gdje možete odlučiti želite li od početka biti obveznici PDV-a jer to niste obvezni do razine primitaka od 300.000,00 kuna.

U roku od 15 dana od početka obavljanja obrta morate ga prijaviti Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.[2]

Tablica 1. OKVIRNI TROŠKOVI OSNIVANJA OBRTA

 

Upravna pristojba =270,00
Izdavanje obrtnice =200,00
 Uvjerenje o nekažnjavanju   =60,00
 Liječničko uvjerenje (cca)  =350,00
 Upis u obrtni registar  =70,00
 UKUPNO (cca)  =950,00

 

Izvor: tilio.hr/

 

 

POREZNE OBVEZE

 

  1. Porez na dohodak

 

  • Dohodak od samostalne djelatnosti što se utvrđuje kao razlika između primitaka i izdataka na osnovi podataka iz propisanih poslovnih knjiga

 

Porezni obveznik je obrtnik koji ostvaruje primitke od obavljanja samostalne djelatnosti obrta. Ako više fizičkih osoba zajednički ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka od njih zasebno za svoju udio u zajednički ostvarenom dohotku. Dohodak od obrta što se utvrđuje prema poslovnim knjigama je razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka što su nastali u istom poreznom razdoblju. Primici i izdaci se utvrđuju prema njihovoj tržišnoj vrijednosti i to prema načelu blagajne – primici se utvrđuju nakon primljenih uplata, a izdaci nakon obavljenih isplata. Poreznu osnovicu poreza na dohodak čini dohodak od obrta umanjen za preneseni gubitak i osobni odbitak. Porez na dohodak plaća se na poreznu osnovicu po stopama od 24% i 36%.

 

Poslovni primici što su nastali u istom poreznom razdoblju

– Poslovni izdaci što su nastali u istom poreznom razdoblju

– Svota plaća novozaposlenih osoba

– Svota potpore male vrijednosti za izvođenje praktične nastave i vježbe naukovanja u sustavu vezanih obrta

– Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu

– Svota izdataka za istraživanje i razvoj

­-Preneseni gubitak ( najviše pet godina )

= Dohodak od samostalne djelatnosti

 

Poslovni primici što su nastali u istom poreznom razdoblju:

  • Sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) što ih obrtnik u okviru samostalne djelatnosti primi u poreznom razdoblju.
  • Primici što su ostvareni od prodaje i izuzimanja stvari i prava što služe za obavljanje samostalne djelatnosti, a vode se ili su se trebala voditi u popisu dugotrajne imovine.
  • Manjkovi dobara, kalo, rastep, kvar i lom prema odredbama propisa o PDV-u iznad visine što je utvrđena odlukom Hrvatske obrtničke komore, te pripadajući porezi što su zaračunati prilikom nabave dobara za što je utvrđen manjak.
  • Primljeni predujmovi za isporuku robe i obavljanje usluga.
  • Primici po osnovi kamata ako su ostvareni od financijskih transakcija koje čine osnovnu djelatnost poreznog obveznika.
  • Naplaćene zatezne kamate na potraživanja iz poslovnih odnosa.
  • Primici po osnovi kamata ako su ostvareni od financijskih transakcija koje čine osnovnu djelatnost poreznog obveznika.
  • Izuzimanja dobara i usluga, osim izuzimanja u novcu. za obrtnikove osobne potrebe, za potrebe članova njegove obitelji, ili drugih osoba, a što nije u svezi s obavljanjem djelatnosti.
  • Iznos otpisanog duga, ako vjerovnik (kreditor) obrtniku otpiše dugove po osnovi kredita za nabavu stvari i prava što se unose u popis dugotrajne imovine.
  • Primljene svote državne pomoći, poticaja i potpora za samostalnu djelatnost.

 

Porezno nepriznati primici

Poslovnim primicima ne smatraju se primici po osnovi dodijeljenih državnih pomoći, poticaja i potpora ako su ti primici namijenjeni za nabavu dugotrajne imovine. Ti se primici uključuju u poreznu osnovicu u razdoblju u kojemu je ta imovina stavljena u uporabu, i to u visini iskazanih izdataka amortizacije nastalih po osnovi korištenja te imovine, odnosno u visini iskazane svote otpisa u Popisu dugotrajne imovine u tom razdoblju.

Potraživanja postaju primitkom u trenutku njihove naplate. Primljeni krediti i zajmovi nisu poslovni primitak. Primici što su nastali u ime i za račun druge osobe, tzv. prolazne stavke, ne smatraju se primitkom i ne utječu na visinu dohotka. Ako se porezni obveznik iz osobnih razloga odrekne potraživanja po osnovi prodane robe ili obavljenih usluga koja bi u poreznomu razdoblju u kojemu se odrekao potraživanja, ili kasnijim poreznim razdobljima dovela do primitaka, tada se iznos potraživanja utvrđuje kao primitak u godini u kojoj je donesena odluka o odricanju od potraživanja.

Primitak se ne utvrđuje po osnovi nenaplativih potraživanja nakon provedenoga sudskog postupka, zbog stečaja ili likvidacije dužnika. Ako se porezni obveznik odrekne potraživanja za naknadu iz koje se predujam poreza plaća po odbitku (naknade po osnovi rada, djelatnosti, usluga i drugog), u korist neke druge osobe (fizičke ili pravne), smatra se da je primitak ostvaren u trenutku kad je donio odluku o odricanju, pa isplatitelji primitka imaju obvezu, ovisno o izvorima toga primitka, obračunati, obustaviti i uplatiti predujam poreza na dohodak.

 

 

Poslovni izdaci što su nastali u istom poreznom razdoblju:

  • Svi obrtnikovi odljevi dobara tijekom poreznog razdoblja u cilju stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka, a u svezi su neposrednog obavljanja obrtničke djelatnosti. Izdaci za materijal, robu, proizvode, energiju i usluge što služe za stjecanje dohotka priznaju se u visini nabavne cijene ili proizvodnog troška.
  • Sva ulaganja, osim ulaganja financijske imovine i ulaganja u dugotrajnu imovinu.
  • Izdaci za plaće i obvezne doprinose na plaću radnika u visini stvarnih isplata
  • Otpis dugotrajne imovine (amortizacija) na način i prema stopama što su propisani Zakonom o porezu na dobit. Izdaci dugotrajne imovine ne utvrđuju se primjenom načela blagajne, već se ti izdaci raspoređuju kroz vijek trajanja potrošive, odnosno istrošive dugotrajne imovine.

Amortizacija dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine priznaje se kao rashod u svoti što je obračunata na trošak nabave po linearnoj metodi, a prema amortizacijskom vijeku. Izdaci za nabavu zemljišta mogu se odbiti samo prilikom otuđenja ili izuzimanja.

  • Izdaci amortizacije dugotrajne imovine ako je nabavljena iz primitaka od državnih pomoći, poticaja i potpora.
  • Manjkovi dobara, kalo, rastep, kvar i lom prema odredbama propisa o PDV-u do visine što je utvrđena odlukom Hrvatske obrtničke komore.
  • Predujmovi dani za neisporučenu robu i neobavljene usluge, osim predujmova danih za nabavu dugotrajne imovine.
  • Knjigovodstvene vrijednosti pojedinačno ili ukupno prodanih ili izuzetih dobara dugotrajne imovine što su se vodila, ili su se morala voditi u skladu s propisima u popisu dugotrajne imovine.
  • Plaćene kamate po kreditima i zajmovima za obavljanje djelatnosti, plaćene zatezne kamate na obveze iz poslovnih odnosa i jednokratne naknade, te drugi izdaci u svezi s odobravanjem kredita.
  • Plaćeni doprinosi za obvezna osiguranja.
  • Izdaci istraživanja i razvoja što se mogu pripisati konkretnom projektu istraživanja i razvoja. Ovi se izdaci priznaju pod uvjetom da porezni obveznik ima svu potrebnu dokumentaciju za određeni istraživačko-razvojni projekt kao što su godišnji operativni planovi razvoja projekta, projektna dokumentacija, analize i istraživanja, te uredna dokumentacija o svim izdacima projekta (ugovori, računi i ostala obračunska-dokumentacija i dokazi o plaćanju).
  • Plaćeni doprinosi Hrvatskoj obrtničkoj komori, članarina turističkoj zajednici i spomenička renta.
  • Iznosi naknada, potpora i nagrada obrtnika za njih osobno i za zaposlene radnike
  • Troškovi otuđenja i likvidacije obrta (plaćanje javnobilježničkih i odvjetničkih usluga, i slično).

 

Kao poslovni izdaci mogu se priznati samo oni izdaci o kojima postoje uredne isprave i koji su izravno vezani uz ostvarivanje primitaka. Između izdataka i primitaka mora postojati međuovisnost, što znači da se učinjeni izdatak treba odraziti na ostvarivanje (povećanje) tekućih ili budućih primitaka. Pri utvrđivanju povezanosti primitaka s izdacima polazi se od normativa (utroška materijala i energije, i slično) pri čemu se u obzir uzima način rada i posebnosti djelatnosti. Izdacima se ne smatraju izdaci što se ne mogu jasno odvojiti od osobnih izdataka, kao niti izdaci što su uzrokovani osobnim potrebama poreznog obveznika, ili nisu nastali s namjerom ostvarivanja oporezivih primitaka, kao što su: porez na dohodak, porez na nasljedstva i darove i drugi osobni porezi, izdaci za novčane kazne i prekršaje, izdaci za troškove sudskog ili upravnog postupka u osobnim predmetima i kamate na zakašnjela plaćanja osobnih izdataka. Izdaci za popravak oštećenja dugotrajne imovine odbijaju se u trenutku njihovog plaćanja.

Smanjenje vrijednosti dugotrajne imovine zbog štete što je nastala uslijed izvanrednih događaja priznaje se u trenutku kad je njezina vrijednost smanjena zbog izvanrednih događaja ako o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. štete od prirodnih nepogoda utvrdilo je mjerodavno tijelo, krađa prema zapisniku policije, i slično). Otplate kredita i zajmova nisu poslovni izdatak. Kad obrtnik doznačuje sredstva sa svoga bankovnog računa izdatak nastaje u trenutku kad banka izvrši primljeni nalog za plaćanje. Pri plaćanju čekom izdatak nastaje u trenutku predaje čeka. Pri plaćanju mjenicom izdatak nastaje prijenosom ili naplatom mjenice. Pri plaćanju kreditnom karticom izdatak nastaje plaćanjem sa žiro računa.

Porezno se ne priznaju naredni izdaci:

  1. 70% izdataka reprezentacije (ugošćenja, darovi s ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, izdaci za odmor, šport, rekreaciju i razonodu, izdaci za korištenje osobnih motornih vozila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i drugi slični izdaci) u visini troškova što su nastali iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerom
  2. PDV na vlastitu potrošnju, besplatne isporuke, kao i drugi slični izdaci
  3. obrtnikovi primici iznad propisanih iznosa po osnovi naknada, potpora
  4. dnevnice i troškovi službenog putovanja iznad propisanih iznosa
  5. 30% izdataka u svezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz obrtnika i zaposlenih osoba, ako se po osnovi korištenja tih sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća ili drugi dohodak (iznimno, poslovnim izdacima smatraju se ukupno nastali izdaci za osiguranje osobnih motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava)
  6. svi drugi izdaci što nisu u izravnoj svezi s obavljanjem obrtničke djelatnosti.[3]

 

Obrtnik je dužan najkasnije u roku od 8 dana od početka i prestanka obavljanja djelatnosti podnijeti prijavu u registar poreznih obveznika u nadležnoj ispostavi porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu. Mjesečni predujam poreza na dohodak određuje Porezna uprava rješenjem. Obrtnik koji započinje samostalno obavljati djelatnost ne plaća predujmove poreza na dohodak do podnošenja prve godišnje porezne prijave. Obrtnik može koristiti razne poticaje i olakšice – poticaje zapošljavanja, državnu potporu za obrazovanje i izobrazbu, poticaje za istraživanja i razvoj te porezne olakšice za obavljanje djelatnosti na potpomognutim područjima i području Grada Vukovara.

 

  • Paušalno oporezivanje obrtničke djelatnosti

 

Porezni obveznik je obrtnik koji ostvaruje primitke od obavljanja samostalne djelatnosti obrta, u skladu s propisima o obrtu, a koji ispunjava sve ove uvjete:

  1. ukupni primici u prethodnoj godini nisu viši od 300.000,00 kuna, s tim da se navedeni limit od 300.000,00 kuna odnosi i na iznos primitaka koji obveznik može ostvariti i u 2017. godini.
  2. nije po toj osnovi obveznik PDV-a.

 

Obrtnik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost, a dohodak i porez na dohodak želi utvrđivati u paušalnoj svoti dužan je prijaviti početak obavljanja djelatnosti nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu u roku 8 dana od početka obavljanja samostalne djelatnosti.

 

Obrtnik koji obavlja samostalnu djelatnost i dohodak utvrđuje na osnovi poslovnih knjiga, a želi prijeći na utvrđivanje paušalnog dohotka dužan je podnijeti prijavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave do kraja tekuće godine za iduću godinu, a najkasnije 15 dana po isteku kalendarske godine.

 

Godišnji paušalni dohodak utvrđuje se rješenjem nadležne ispostave Porezne uprave prema mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta poreznog obveznika, a na snazi je do donošenja novog rješenja.

 

Tablica 2. GODIŠNJI PAUŠALNI DOHODAK

 

UKUPNI PRIMICI

 

 GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA GODIŠNJI PAUŠALNI POREZ NA DOHODAK
Od 0,00 – 85.000,00 kn 12.750,00 kn 1.530,00 kn
Od 85.000,01 – 115.000,00 kn 17.250,00 kn 2.070,00 kn
Od 115.000,01 – 149.500,00 kn 22.425,00 kn 2.691,00 kn

 

 

Izvor: www.porezna-uprava.hr/baza_znanja/Stranice/GodisnjiPausalniDohodakSamostaDj.aspx

 

Primjenom porezne stope od 12% na godišnji paušalni dohodak koji je ujedno i godišnja porezna osnovica za utvrđivanje godišnjeg paušalnog poreza utvrđuje se godišnji paušalni porez na dohodak. Mjesečni paušalni porez na dohodak utvrđuje se na način da se godišnji paušalni porez na dohodak podijeli na dvanaest mjeseci odnosno na razmjeran broj mjeseci poreznog razdoblja u kojima porezni obveznik obavlja samostalnu djelatnost.

 

  • Prirez porezu na dohodak

Obrtnik je obveznik prireza porezu na dohodak kad mu je prebivalište ili uobičajeno boravište na području općine ili grada koji su svojom odlukom propisali prirez porezu na dohodak.[4]

 

 

  • Porez na dobit

 

Obrtnik je obveznik poreza na dobit:

– ako je u prethodnom poreznom razdoblju ostvario ukupni primitak veći od 3.000.000,00 kuna, ili ako ispunjava dva od sljedeća tri uvjeta:
– u prethodnom poreznom razdoblju je ostvario dohodak veći od 400.000,00 kuna
– ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti veću od 2.000.000,00 kuna
– u prethodnom poreznom razdoblju je prosječno zapošljavao više od 15 radnika
O ispunjavanju jednog od nabrojanih uvjeta obrtnik u pisanom obliku izvješćuje nadležnu ispostavu Porezne uprave do kraja godine u kojoj je uvjet ispunjen.

 

Obrtnik može biti obveznik poreza na dobit i ako do kraja tekuće godine podnese pisani zahtjev nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu da u idućoj kalendarskoj godini želi plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak. U slučaju supoduzetnišva ili drugog oblika zajedničkog dohotka pisani zahtjev podnose i potpisuju svi supoduzetnici.  Rješenje kojim se usvaja zahtjev obvezuje  poreznog obveznika sljedećih 5 godina. U opravdanim slučajevima Porezna uprava može odobriti i kraći rok prelaska s plaćanja poreza na dohodak na porez na dobit i obratno.

 

Porezna osnovica poreza na dobit je dobit što se utvrđuje kao razlika između prihoda i rashoda prije obračuna poreza na dobit uvećana i umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit.

Porez na dobit obračunava se i plaća po stopi od 12% ili 18%.

Predujam poreza na dobit plaća se po osnovi godišnje porezne prijave za prethodnu kalendarsku godinu, odnosno za prethodno kalendarsko razdoblje. Mjesečni predujam utvrđuje se tako da se svota porezne obveze za prethodno razdoblje podijeli s brojem mjeseci istog razdoblja.

Porezni obveznik koji počinje obavljati djelatnost ne plaća predujmove do podnošenja prve porezne prijave.[5]

 

  • Porez na dodanu vrijednost

 

Obrtnik je obveznik poreza na dodanu vrijednost ako isporučuje dobra i obavlja usluge čija je vrijednost u prethodnoj kalendarskoj godini (nakon odbitka vrijednosti isporuka koje su oslobođene plaćanja PDV-a) veća od 300.000,00 kuna. U tom je slučaju obrtnik dužan upisati se u Registar obveznika PDV-a u ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu najkasnije do 15. siječnja tekuće godine.

 

Obrtnik može postati obveznik PDV-a i na početku obavljanja djelatnosti, ako se prijavi u Registar obveznika PDV-a u tekućoj godini kad počinje obavljati poduzetničku djelatnost, i to najkasnije prije prve isporuke dobara i usluga. Porezna stopa PDV-a je 25%, ili 13% ili 5%.

 

Obrtnik mora za razdoblje oporezivanja sam utvrditi i obračunati obvezu PDV-a i iskazati je u prijavi PDV-a na propisanom obrascu kojeg predaje mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu ili uobičajenom boravištu, do 20-og dana u tekućem mjesecu po proteku razdoblja oporezivanja, bez obzira jesu li u tom razdoblju obavljene oporezive isporuke. Obrtnik ima pravo na odbitak pretporeza, a ukoliko  je u razdoblju oporezivanja pretporez veći od porezne obveze, ima pravo na povrat razlike između plaćenog poreza i porezne obveze.[6]

 

  • Plaćanje poreza po odbitku

 

Ako obrtnik zapošljava radnike tada je obveznik obračunavanja, obustavljanja i plaćanja poreza na dohodak od nesamostalnog rada iz plaća radnika i prireza porezu na dohodak, ako je prirez propisan gradskom ili općinskom odlukom u radnikovom mjestu prebivališta ili uobičajenog boravišta.[7]

 

Obveza plaćanja doprinosa obrtnika u 2018. godini

 

Tablica 3. MJESEČNE OSNOVICE ZA OBVEZE KOJE UTVRĐUJE POREZNA

UPRAVA RJEŠENJEM

 

Osnova obveznog osiguranja OSNOVICA MIROVINSKO

OSIGURANJE 20%

 ZDRAVSTVENO OSIGURANJE 15% ZZNR

0,50%

 DOP.ZA

ZAPOŠ.

 UKUPNI DOPRINOSI
Obveznik poreza na dohodak 5.213,00 1.042,60 781,95 26,07 88,62 1.939,24
Obveznik poreza na dobit 8.822,00 1.764,40 1.323,30 44,11 149,97 3.281,78
Paušalist 3.208,00 641,60 481,20 16,04 54,54 1.193,38

 

Izvor podataka: file:///C:/Users/Korisnik2/RAZNO/Documents/Nove_osnovice_za_obra%C4%8Dun_doprinosa_za_obvezna_osiguranja_2018.pdf

 

 

RAČUNOVODSTVO OBRTNIKA

 

  • Poslovne knjige obrtnika prema propisima o porezu na dohodak

 

  • Vođenje poslovnih knjiga i knjigovodstvene isprave

 

Obrtnici mogu voditi poslovne knjige samostalno ili uz pomoć drugih (knjigovodstveni servisi, druge stručne osobe itd.) i to u elektroničkom ili „papirnatom“ zapisu.

Poslovne primitke i izdatke koji nastaju u vezi s obavljanjem samostalne djelatnosti, fizičke osobe bilježe u Knjigu primitaka i izdataka po načelu blagajne. To znači da se primici bilježe tek nakon što su naplaćeni, odnosno izdaci nakon što su plaćeni. Izuzetak od temeljnog načela blagajne jesu izdaci temeljem otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine. Vode se posebno za svaku kalendarsku godinu (porezno razdoblje). Svaka od poslovnih knjiga vodi se na propisanim obrascima: Knjiga primitaka i izdataka (Obrazac KPI), Popis dugotrajne imovine (Obrazac DI), Knjiga prometa (Obrazac KP), Evidencija o tražbinama i obvezama (Obrazac TO).

Za svaku prodaju odnosno obavljenu uslugu mora se izdati račun. Obveza izdavanja računa propisana je odredbama Općeg poreznog zakona, kao i posebnim poreznim propisima. Ukoliko se naplata vrši u gotovini svaki izdavatelj računa dužan je koristiti fiskalni naplatni uređaj sukladno Zakonu o fiskalizaciji.  Računi se ispostavljaju najmanje u dva primjerka – jedan se uručuje kupcu, a drugi služi izdavatelju kao isprava za knjiženje u poslovnim knjigama. Zakon o računovodstvu propisuje rok od najmanje 11 godina za čuvanje isprava temeljem kojih su uneseni podaci u poslovne knjige, pri čemu rok za čuvanje navedenih knjigovodstvenih isprava počinje teći zadnjeg dana poslovne godine na koju se odnose poslovne knjige u koje su isprave upisane.

 

 

  • Knjiga primitaka i izdataka

 

Evidencija o dnevnim i ukupnim poslovnim primicima i izdacima u poreznom razdoblju na Obrascu KPI. Unose se opći podaci o poreznom obvezniku i to: naziv/ime i prezime, osobni identifikacijski broj odnosno osobni identifikacijski broj nositelja zajedničke djelatnosti, adresa. Unose se podaci o poslovnim primicima i izdacima kako slijedi (redni broj, nadnevak primitaka i/ili izdataka, broj temeljnice na osnovi koje se vrši knjiženje, opis isprave, iznos svih vrsta primitaka, iznos svih vrsta izdataka, PDV sadržan u primicima i izdacima. Porezni obveznik dužan je u KPI ili drugim evidencijama osigurati podatke o dnevnom gotovinskom prometu. Pritom se primitci u gotovini odnose na podatke o dnevnom gotovinskom prometu koje ne treba dnevno evidentirati u KPI ako porezni obveznik vodi evidenciju o dnevnom gotovinskom prometu prema Zakonu o PDV-u (Knjiga I-RA). U tom slučaju u stupac 5 Obrasca KPI može se upisati gotovinski promet u jednoj svoti za cijelo obračunsko razdoblje (mjesečno ili tromjesečno), a u istim rokovima kao što se utvrđuje i obveza za PDV. Ako obveznik nije u sustavu PDV-a, gotovinski promet se može evidentirati u jednoj svoti, ali za prethodni mjesec.

Unos podataka mora se obaviti najkasnije do 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Porezni obveznik za svoje poslovanje vodi jednu KPI bez obzira na broj poslovnih jedinica i broj registriranih djelatnosti. Za zajedničku djelatnost (supoduzetništvo) vodi se jedna knjiga primitaka i izdataka bez obzira na broj poslovnih jedinica i supoduzetnika. Na kraju poreznog razdoblja (godine) primici i izdaci se zbrajaju. U slučaju otuđenja ili likvidacije obrta, odnosno prelaska s utvrđivanja dobiti na utvrđivanje dohotka, primici i/ili izdaci se dodaju kao i izdaci otpisa dugotrajne imovine obrta, prema Zakonu o porezu na dobit. Obrazac KPI propisan je Pravilnikom o porezu na dohodak i njegov je sastavni dio.

 

  • Popis dugotrajne imovine

 

Popis dugotrajne imovine služi za utvrđivanje otpisa (amortizacije) dugotrajne imovine u koju se unose stvari i prava, ako njihove nabavne cijene odnosno troškovi proizvodnje prelaze svotu od 3.500,00 kuna i ako im je vijek trajanja duži od godinu dana. Ustrojava se prilikom stjecanja radnje, obrta, slobodnog zanimanja i drugog ili na početku obavljanja samostalne djelatnosti, a vodi se neprekidno tijekom obavljanja djelatnosti do otuđenja ili likvidacije djelatnosti.

U Popis DI unose se opći podaci o poreznom obvezniku, te podaci o dugotrajnoj imovini kako slijedi: redni broj, naziv stvari ili prava, nadnevak nabave ili ulaganja stvari ili prava i broj isprave, nabavna vrijednost ili troškovi proizvodnje stvari ili prava, knjigovodstvena vrijednost koja se prenosi iz popisa prethodne godine, vijek trajanja dugotrajne imovine prema skupini u koju je imovina razvrstana sukladno Zakonu o porezu na dobit, stopa amortizacije, svota otpisa koja se dobije tako da se nabavna vrijednost pomnoži sa stopom amortizacije i podijeli sa 100, knjigovodstvena vrijednost na kraju kalendarske godine koja se dobije da se od knjigovodstvene vrijednosti oduzme iznos otpisa, AOP oznaka ovisno o vrsti dugotrajne imovine i datum otuđenja dugotrajne imovine. U slučaju ulaganja za koja nema vrijednosnih isprava o nabavi unosi se procijenjena tržišna vrijednost. U tom slučaju potrebno je sastaviti zapisnik te navesti elemente na temelju kojih je izvršena procjena.

Popis dugotrajne imovine sastavlja se za svaku kalendarsku godinu i zaključuje se sa stanjem na dan 31. prosinca. Zaključna stanja prepisuju se po pojedinim stvarima ili pravima kao početna stanja u Popisu dugotrajne imovine za iduću godinu. Obrazac popisa dugotrajne imovine (Obrazac DI) propisan je Pravilnikom o porezu na dohodak.

 

  • Knjiga prometa

Knjiga prometa je evidencija u koju se na kraju radnog dana, a najkasnije prije početka idućega radnog dana, upisuju primici naplaćeni u gotovu novcu i čekovima odnosno u slučaju paušalnog oporezivanja i primici naplaćeni bezgotovinskim putem. Ako se podaci o dnevnom gotovinskom prometu vode u Knjizi primitaka i izdataka ili u drugim evidencijama na mjestu gdje se gotovinski promet ostvaruje, tada nije potrebno voditi i Knjigu prometa. Ako se djelatnost prodaje na malo obavlja u više prodajnih mjesta tada se Knjiga prometa vodi za svako prodajno mjesto, radnju ili drugo. U knjigu prometa upisuju se opći podaci o poreznom obvezniku, podaci o poslovnoj jedinici te slijedeći podaci: redni broj, nadnevak ostvarivanja gotovinskog primitka, broj temeljnice, opis isprava o primicima u gotovini, iznos naplaćen u gotovini i čekovima, iznos naplaćen bezgotovinskim putem i ukupno zbroj iznosa. Podatak o naplaćenom bezgotovinskom iznosu popunjava obrtnik koji dohodak utvrđuje u paušalnom iznosu. Ukupni zbroj iznosa naplaćenih u gotovini ili čekovima unosi se u stupac 5 Knjige primitaka i izdataka.

 

Knjigu prometa nisu obvezni voditi porezni obveznici poreza na dohodak koji nisu obveznici poreza na dodanu vrijednost, uz uvjet da djelatnost ne obavljaju u više poslovnih jedinica, a podatke u Knjigu primitaka i izdataka unose u rokovima propisanim u uvodnim stavkama – Knjigu prometa nisu obvezni voditi obveznici poreza na dohodak koji vode evidencije o dnevnom prometu po posebnim zakonima u propisanim rokovima (npr. u trgovini Knjiga popisa).  Obrazac knjige prometa (Obrazac KPR) propisan je Pravilnikom o porezu na dohodak i njegov je sastavni dio.

 

  • Evidencija o tražbinama i obvezama

To je evidencija o svim ispostavljenim i primljenim računima, osim onih naplaćenih ili plaćenih na način koji ima obilježja gotovinskog plaćanja. Mora sadržavati podatke o rednom broju, nazivu kupca odnosno dobavljača, broju i nadnevku izlaznog odnosno ulaznog računa i zaračunatom iznosu, nadnevku plaćanja/naplate te plaćenom odnosno naplaćenom iznosu. Porezni obveznici PDV-a koji vode knjigu primljenih i izdanih računa ne trebaju voditi evidenciju o tražbinama i obvezama. Porezni obveznici PDV-a koji knjigu ulaznih i izlaznih računa vode prema plaćenim odnosno naplaćenim računima, obvezni su voditi i Evidenciju o tražbinama i obvezama. Obrazac TO propisan je Pravilnikom o porezu na dohodak i njegov je sastavni dio.

 

  • Evidencija o nabavi i uporabi reprodukcijskog i potrošnog materijala, hrane, pića i napitaka

Obvezna je za proizvodne i uslužne djelatnosti te ugostitelje koji prodaju hranu i pića i napitke koje su sami proizveli. Služi za utvrđivanje povezanosti primitaka s izdacima poreznih obveznika.

Podaci o nabavi repromaterijala (naziv dobavljača, broj i datum računa, količina), Podaci o utrošku repromaterijala (vrsta materija, utrošena količina, broj internog dokumenta – specifikacije, radnog naloga i sl.). Izgled evidencije nije propisan, bitno je da sadrži tražene elemente. Navedene promjene knjiže se najkasnije u roku od mjesec dana od nastanka promjene. Ako se upotreba vrši svakodnevno, knjiženje se obavlja temeljem mjesečnih specifikacija o uporabi repromaterijala.[8]

[1] www.zakon.hr/z/297/Zakon-o-obrtu

[2] tilio.hr/

[3] www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Prirucnici_brosure/Obrtnici_2012.pdf

[4] www.porezna-uprava.hr/obrtnici/Stranice/Porez-na-dohodak.aspx

[5] www.porezna-uprava.hr/obrtnici/Stranice/Porez-na-dobit.aspx

[6] www.porezna-uprava.hr/obrtnici/Stranice/PDV.aspx

[7] www.porezna-uprava.hr/obrtnici/Stranice/Pla%C4%87anje-poreza-po-odbitku.aspx

[8] file:///C:/Users/Korisnik2/RAZNO/Documents/Poslovne%20knjige%20obrtnika_obrasci.pdf