OPG

 

(1) Definicija
(2) Otvaranje i prestanak postojanja
(3) Djelatnosti
(4) Porezne obveze
(5) Računovodstvo

 

 

DEFINICIJA

OPG je fizička osoba ili skupina fizičkih osoba, članova zajedničkog kućanstva, koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost na poljoprivrednom gospodarstvu koristeći se vlastitim ili unajmljenim proizvodnim jedinicama. Poljoprivredno gospodarstvo čine sve proizvodne jedinice na kojima se obavlja poljoprivredna djelatnost i kojima upravlja poljoprivrednik, a koje se nalaze na području Republike Hrvatske.[1]

 

 

OTVARANJE I PRESTANAK POSTOJANJA

Otvaranjem Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva, obrta ili jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću stječu se osnovni uvjeti potrebni za apliciranje na mjere EU fondova iz sektora poljoprivrede i ruralnog razvoja.

 

Kako otvoriti OPG

  1. Otvoriti žiro račun koji glasi na nositelja OPG-a (žiro račun za fizičke osobe na Odjelu za građanstvo u poslovnoj banci).
  2. Podnijeti zahtjev za upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstvenika u Agenciji za plaćanje u poljoprivredi i ruralnom turizmu, koja provodi upis i izdaje Rješenje o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.
  3. Izraditi pečat ako se ulazi u Registar poreznih obveznika
  4. Prijaviti se u Hrvatski zavod za mirovinsko i zdravstveno osiguranje
  5. Izdavanje Rješenja o upisu u Upisnik poljoprivrednih gospodarstvenika te dodjela jedinstvenog matičnog identifikacijskog broja, dok nositelj i članovi dobivaju iskaznicu OPG-a koja vrijedi uz osobnu iskaznicu.[2]

Potrebna dokumentacija prilikom podnošenja zahtjeva za upis u Upisnik uključuje:

  • popunjeni obrazac Upisnika ( www.apprrr.hr/obrasci-229.aspx )
  • posjedovni list ne stariji od 6 mjeseci nositelja i/ili članova gospodarstva i/ili ugovor o zakupu ovjeren kod javnog bilježnika i posjedovni list za te čestice, i/ili kupoprodajni ugovor,i/ili rješenje o nasljeđivanju, i/ili rješenje o doživotnom uzdržavanju
  • preslika osobne iskaznice za nositelja i/ili članove gospodarstva
  • izjava članova o nositelju gospodarstva
  • ugovor o žiro-računu
  • upravna pristojba u iznosu od 70,00 kuna.

Upisnik sadrži podatke o:

  • poljoprivrednom gospodarstvu
  • nositelju/ odgovornoj osobi na poljoprivrednom gospodarstvu i članovima obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
  • sjedištu poljoprivrednog gospodarstva
  • gospodarskim objektima u sjedištu i izvan sjedišta
  • posjedu poljoprivrednog zemljišta
  • korištenju poljoprivrednog zemljišta
  • prodaji vlastitih proizvoda proizvedenih na OPG-u
  • stoci.

Član poljoprivrednog gospodarstva može podnijeti zahtjev za prijavu promjena koje se odnose na određene podatke o njegovom članstvu u Upisniku. Kod podnošenja zahtjeva za upis u Upisnik, zahtjeva za prijavu promjena u Upisniku i zahtjeva za ispis iz Upisnika plaća se upravna pristojba sukladno Zakonu o upravnim pristojbama.

Promjene u Upisniku

Upisana poljoprivredna gospodarstva obvezna su u roku od 30 dana od dana nastanka promjene prijaviti slijedeće:

  • promjenu koja je dovela do prestanka uvjeta za upis u Upisnik
  • promjenu nositelja/odgovorne osobe poljoprivrednog gospodarstva
  • promjenu broja stalno uposlenih radnika na poljoprivrednom gospodarstvu
  • promjenu prebivališta nositelja i članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
  • smrt nositelja/odgovorne osobe i člana
  • upis ili ispis članova obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva
  • promjene podataka u obrtnom registru
  • promjene podataka u sudskom registru
  • promjene žiro-računa nositelja obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva ili žiro računa obrta, trgovačkog društva i zadruga
  • promjenu podataka o gospodarskim objektima unutar i izvan sjedišta poljoprivrednog gospodarstva i
  • promjenu posjeda poljoprivrednog zemljišta.

Posjed i/ili vlasništvo poljoprivrednog zemljišta dokazuje se izvatkom iz zemljišnih knjiga, izvatkom iz katastra, ugovorom o zakupu, dugogodišnjem zakupu, prodaji, služnosti šumskog zemljišta ili darovanju, pravomoćnom sudskom odlukom ili pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela. Uz dokaze o posjedu poljoprivrednog zemljišta obavezno se prilaže izvadak iz katastra . Promjena posjeda moguća je tijekom cijele godine i prijavljuje se na listu 5. obrasca Upisnika.

Podaci o korištenju poljoprivrednog zemljišta preuzimaju se iz ARKOD sustava u alfanumeričkom obliku. Podaci o stoci razmjenjuju se elektronskim putem sa Hrvatskom poljoprivrednom agencijom, te se automatski pridružuju poljoprivrednom gospodarstvu. Ključ za razmjenjivanje podataka je MIBPG. U slučaju neprijavljivanja promjene od strane nositelja/odgovorne osobe, Agencija će izvršiti promjenu po službenoj dužnosti ukoliko Ured sazna za nove činjenice.

Pravo na upis u Upisnik imaju pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj i fizičke osobe državljani Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj, te fizičke i pravne osobe sa prebivalištem/sjedištem na teritoriju Europske unije čije se poljoprivredno gospodarstvo nalazi na teritoriju Republike Hrvatske, ali uz uvjet da posjeduju, bilo u vlasništvu ili najmu, poljoprivredne resurse (poljoprivredno zemljišta i/ili stoku) i obavljaju poljoprivredne djelatnosti koje obuhvaćaju biljogojstvo, stočarstvo i s njima povezane uslužne djelatnosti. Nositelj i članovi OPG-a su punoljetne osobe koje stalno i/ili povremeno rade na gospodarstvu, članovi su istog kućanstva i imaju prebivalište na istoj adresi. Članovi između sebe biraju nositelja koji je odgovoran za njihovo poslovanje te popunjavaju obrazac izjave članova OPG-a o odabiru nositelja gospodarstva koji se nalazi na listu 7. obrasca Upisnika.

U slučaju smrti nositelja OPG-a, član OPG-a ili fizičke osobe koje žive u zajedničkom kućanstvu s prebivalištem na istoj adresi kao i nositelj, ako nisu ranije bile upisane u Upisniku kao članovi OPG-a, mogu u roku od 30 dana od smrti nositelja OPG-a podnijeti zahtjev za prijavu promjena u Upisniku. Uz zahtjev se prilažu izvod iz knjige umrlih, i ukoliko postoje članovi, popunjeni obrazac izjave članova OPG-a o odabiru nositelja gospodarstva koja se nalazi na listu 7 obrasca Upisnika. Novi nositelj je obavezan u roku od 30 dana od okončanja ostavinskog postupka prethodnog nositelja prijaviti promjene u Upisniku.

Upis u Upisnik je obavezan za poljoprivredna gospodarstva koja podnose zahtjev za državnu potporu, za  poljoprivredna gospodarstva koja prema posebnim propisima moraju biti upisana u upisnike, registre ili evidencije što ih vodi Ministarstvo poljoprivrede ili ustanove u poljoprivredi te za OPG koja na tržištu prodaju vlastite poljoprivredne proizvode. Podaci iz Upisnika poljoprivrednika koriste se za prijavu i kontrolu financijske potpore i drugih mjera poljoprivredne politike, praćenje stanja poljoprivrede i planiranje poljoprivredne politike.

Nalaze kontrole mjera poljoprivredne politike ili inspekcijskih nadzora koji se odnose na podatke iz Upisnika poljoprivrednika kontrolori ili inspektori dostavljaju u Upisnik poljoprivrednika i podloga su za izmjene podataka u Upisniku poljoprivrednika koje po službenoj dužnosti provodi Agencija za plaćanja.

Prilikom prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih na OPG-u nositelj, članovi i zaposlenici na OPG-u dužni su imati kod sebe presliku Rješenja o upisu i dati je na uvid za to zakonom ovlaštenoj osobi.[3]

Za otvaranje OPG-a ne treba osigurati temeljni kapital, niti treba imati odgovarajuću stručnu spremu, ali će stručna sprema nositelja ili nekog od članova biti važna ukoliko se aplicira na natječaje.

Ispis iz OPG – a

Zahtjev za ispis člana gospodarstva može podnijeti i član gospodarstva ukoliko su član podnositelj zahtjeva i član koji se ispisuje ista osoba, na propisanom obrascu. Agencija će brisati OPG iz Upisnika poljoprivrednih gospodarstava po službenoj dužnosti ukoliko od nadležnih institucija dobije informaciju o nastupanju slijedećih okolnosti:

  1. smrt nositelja, a nije se nastavilo obavljanje djelatnosti na OPG-u
  2. prestanak ispunjavanja uvjeta za upis poljoprivrednih gospodarstava

Ispisano poljoprivredno gospodarstvo moguće je ponovno upisati ako su ispunjeni  uvjeti sukladno ovom Pravilniku i Zakonu o poljoprivredi. Ukoliko u propisanom roku nositelj ne prijavi ispis poljoprivrednog gospodarstva koje više nema uvjete za upis u Upisnik, Agencija će po službenoj dužnosti ispisati poljoprivredno gospodarstvo iz Upisnika.

Agencija izdaje Iskaznicu obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva nositelju i članovima OPG-a, koja vrijedi uz osobnu iskaznicu. Agencija izdaje Iskaznice periodično, sukladno količini zaprimljenih zahtjeva za tiskanje. Ista prestaje vrijediti prestankom statusa nositelja ili člana obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva. Nakon prestanka valjanosti Iskaznice, korisnik ju je obavezan dostaviti Uredu na poništenje. U slučaju oštećenja ili gubitka Iskaznice, nositelj ili član dužan je prijaviti Uredu kojem pripada s obzirom na mjesto prebivališta te o vlastitom trošku oglasiti oštećenje ili gubitak Iskaznice u „Narodnim novinama“.  [4]

 

 

DJELATNOSTI OPG-A

Prodaja vlastitih poljoprivrednih proizvoda

Vlastite poljoprivredne proizvode, uzgojene na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, mogu prodati krajnjem potrošaču ili kupcu/otkupljivaču nositelji, članovi i zaposleni na OPG-u ako su upisani u Upisnik poljoprivrednika.

Prodajom vlastitih poljoprivrednih proizvoda na OPG-u smatra se:

– prodaja na veliko registriranim fizičkim i pravnim osobama koje neposredno otkupljuju poljoprivredne proizvode za preradu ili daljnju prodaju te prodaju na tržnicama na veliko

– izravna prodaja maloprodajnim objektima koji izravno opskrbljuju krajnjeg potrošača (uključujući i ugostiteljske objekte), kao i prodaja na malo izvan prodavaonice (prodaja na štandovima i klupama, tržnicama na malo i izvan tržnica na malo, pokretna prodaja, prigodna prodaja na sajmovima, izložbama, priredbama, izletištima i slično) te na vlastitom OPG-u, ne dovodeći pri tom u pitanje posebne propise o hrani.

Način i uvjete prodaje vlastitih poljoprivrednih proizvoda te način vođenja evidencije o proizvodnji i prodaji propisat će ministar pravilnikom uz suglasnost ministra nadležnog za gospodarstvo i ministra financija.

2.2.      Dopunske djelatnosti na OPG-u

Dopunske djelatnosti na OPG-u su djelatnosti povezane s poljoprivredom koje omogućavaju bolje korištenje proizvodnih kapaciteta i radne snage članova OPG-a te stjecanje dodatnog dohotka na OPG-u.

Na OPG-u se ne smije obavljati pojedina vrsta dopunske djelatnosti ako je nositelj ili član registriran za istu vrstu djelatnosti, odnosno zakonski zastupnik pravne osobe ili ima većinski udjel u pravnoj osobi registriranoj za istu djelatnost.

Nositelj OPG-a podnosi Agenciji za plaćanja zahtjev za upis dopunske djelatnosti u Upisnik poljoprivrednika.

Pri upisu dopunske djelatnosti u Upisnik poljoprivrednika OPG se mora uskladiti s općim i posebnim uvjetima utvrđenim posebnim propisima kojima se uređuje ta djelatnost.

Na temelju podnesenoga zahtjeva Agencija za plaćanja izdaje izvod iz Upisnika poljoprivrednika o obavljanju dopunske djelatnosti na OPG-u.

Ako Agencija za plaćanja utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti za upis dopunske djelatnosti, uputit će OPG-u obavijest da se u primjerenom roku uskladi. U protivnom obavještava OPG o ispisu dopunske djelatnosti iz Upisnika poljoprivrednika.

Vrste dopunskih djelatnosti na OPG-u, način i uvjete za njihovo obavljanje te uvjete upisa dopunskih djelatnosti u Upisnik poljoprivrednika, osim ako posebnim propisom nije drukčije uređeno, propisat će ministar pravilnikom.[5]

 

 

POREZNE OBVEZE I OPG

Porez na dohodak od poljoprivrede

Dohodak od poljoprivrede se utvrđuje na osnovi podataka iz propisanih poslovnih knjiga kao razlika između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka što su nastali u istom poreznom razdoblju, a prema načelu blagajne. To znači da se primici utvrđuju tek nakon primljenih uplata, a izdaci nakon obavljenih isplata.

Porezno razdoblje je, u pravilu, kalendarska godina, a može biti i dio godine:

  1. ako rezident tijekom iste kalendarske godine postane nerezident ili obratno, u kojem slučaju porezno razdoblje obuhvaća razdoblje u kojemu je fizička osoba bila rezident ili nerezident,
  2. u slučaju rođenja ili smrti poreznog obveznika.

 

Po osnovi obavljanja djelatnosti od poljoprivrede utvrđivati dohodak kao razliku između primitaka i izdataka na osnovi podataka iz poslovnih knjiga dužna je:

 

  1. Fizička osoba koja obavlja djelatnost poljoprivrede ako je u prethodnoj kalendarskoj godini ukupni godišnji primitak od obavljanja djelatnosti poljoprivrede veći od 80.500,00 kn, odnosno 35% iznosa propisanog za obvezni ulazak u sustav PDV-a,

 

  1. Fizička osoba koja obavlja djelatnost poljoprivrede ako je obveznik poreza na dodanu vrijednost (PDV-a), to jest ako je vrijednost ukupnih oporezivih isporuka dobara i obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini bila veća od 300.000,00 kn,

 

  1. Fizička osoba koja se na vlastiti zahtjev u nadležnoj ispostavi Porezne uprave, prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu, upiše u registar obveznika poreza na dohodak.

 

Prijava u Registar poreznih obveznika podnosi se u nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema prebivalištu ili uobičajenom boravištu poreznog obveznika.

 

Prebivalište poreznog obveznika je ondje gdje ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno najmanje 183 dana u jednoj ili u dvije kalendarske godine. Boravak u stanu nije obvezan. Ako porezni obveznik ima u vlasništvu ili posjedu više stanova u Republici Hrvatskoj prebivalište mjerodavno za oporezivanje se utvrđuje prema mjestu prebivališta obitelji, a za poreznog obveznika samca prema mjestu u kojem se pretežno zadržava, ili prema mjestu iz kojega pretežno odlazi na rad ili obavljanje djelatnosti. Ako porezni obveznik ima prebivalište u tuzemstvu i inozemstvu smatra se tuzemnim poreznim obveznikom.

 

Uobičajeno boravište poreznog obveznika je u mjestu u kojemu se zadržava pod okolnostima na temelju kojih se može zaključiti da on u tom mjestu, ili na tom području, ne boravi samo privremeno. Uobičajenim boravištem smatra se stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili u 2 kalendarske godine. Za određivanje uobičajenog boravišta nisu važni kratkotrajni prekidi boravka što ne traju dulje od jedne godine.

 

U godišnjoj poreznoj prijavi dohodak od samostalne djelatnosti poljoprivrede utvrđuje se na sljedeći način:

 

+ Poslovni primici

(primici što su nastali u istom poreznom razdoblju)

– Poslovni izdaci

(izdaci što su nastali u istom poreznom razdoblju)

– Svota plaća novozaposlenih osoba

– Svota državne potpore za obrazovanje i izobrazbu te za naukovanje za obrtnička zanimanja prema Zakonu o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu te posebnim propisima donesenim na temelju tog zakona

– Svota izdataka za istraživanje i razvoj

– Preneseni gubitak (najviše 5 godina)

= Dohodak od samostalne djelatnosti poljoprivrede

 

Poslovne primitke od djelatnosti poljoprivrede čine:

1.Sva dobra (novac, stvari, materijalna prava, usluge i drugo) što ih obveznik poreza na dohodak od poljoprivrede primi u okviru samostalne djelatnosti u

poreznom razdoblju,

  1. svote državnih pomoći, poticaja i potpora za samostalnu djelatnost,
  2. primljeni predujmovi za isporuku robe i obavljanje usluga,
  3. primici od prodaje i/ili izuzimanja u slučaju prodaje (otuđenja), ili izuzimanja stvari ili prava što se vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine,

( izuzimanja mogu biti u obliku financijske imovine (novca, vrijednosnih papira, i drugo),

robe, proizvoda, kao i korištenja dobara i usluga, s time da izuzimanja u obliku financijske imovine ne utječu na dohodak od samostalne djelatnosti)

  1. svota otpisanog duga, ako vjerovnik (kreditor) poreznom obvezniku otpiše dugove po osnovi kredita za nabavu stvari i prava što se unose u Popis dugotrajne imovine,
  2. naplaćene zatezne kamate na potraživanja iz poslovnih odnosa,
  3. primici od otuđenja ili likvidacije djelatnosti,

(  Ako stjecatelj cijele djelatnosti nastavlja poduzetničku djelatnost primici od otuđenja se

ne oporezuju ako je osigurano kasnije oporezivanje skrivenih pričuva. )

  1. svi drugi primici po osnovi i u svezi obavljanja samostalne djelatnosti poljoprivrede

 

Napomena:

1.Primljeni krediti i zajmovi nisu poslovni primitak.

2.Primici što su nastali u ime i za račun druge osobe, tzv. prolazne stavke, ne smatraju se

dohotkom.

3.Primitak se ne utvrđuje po osnovi nenaplativih potraživanja nakon provedenoga sudskog

postupka, zbog stečaja ili likvidacije dužnika.

 

Obveznik poreza na dohodak od poljoprivrede i šumarstva koji započinje samostalno obavljati djelatnost ne plaća predujmove poreza na dohodak do podnošenja prve godišnje porezne prijave. Nakon toga Porezna uprava izdaje rješenje o predujmu poreza na dohodak. Porezno rješenje je na snazi do njegove izmjene, odnosno do utvrđivanja novog predujma. Obveza plaćanja predujma poreza na dohodak počinje od mjeseca u kojemu je rješenje o plaćanju predujma izdano. Predujam poreza na dohodak plaća se najkasnije do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.

Porezno su priznati sljedeći poslovni izdaci:

Samo oni izdaci za koje postoje uredne isprave, a izravno su vezani uz ostvarivanje primitaka:

  1. svi odljevi dobara poreznog obveznika tijekom poreznog razdoblja u cilju stjecanja, osiguranja i očuvanja poslovnih primitaka, a u svezi su neposrednog obavljanja djelatnosti
  2. sva ulaganja, osim ulaganja financijske imovine i ulaganja u dugotrajnu imovinu,
  3. otpis dugotrajne imovine (amortizacija) na način i prema stopama što su propisani Zakonom o porezu na dobit,
  4. uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja ,
  5. manjkovi dobara, kalo, rastep, kvar i lom prema odredbama propisa o PDV-u do visine što je utvrđena odlukom Hrvatske obrtničke komore,
  6. predujmovi dani za neisporučenu robu i neobavljene usluge, osim predujmova danih za nabavu dugotrajne imovine,
  7. knjigovodstvene vrijednosti pojedinačno ili ukupno prodanih ili izuzetih dobara dugotrajne imovine što su se vodila, ili su se u skladu s propisima trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine
  8. premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja što ih porezni obveznik za sebe i za svoje radnike uplaćuje tuzemnom dobrovoljnom mirovinskom fondu, koje je registrirano u skladu s propisima što uređuju dobrovoljno mirovinsko osiguranje,i to do 500,00 kn mjesečno odnosno do 6.000,00 kn godišnje
  9. plaćene kamate po kreditima i zajmovima za obavljanje djelatnosti, plaćene zatezne kamate na obveze iz poslovnih odnosa i jednokratne naknade, te drugi izdaci u svezi s odobravanjem kredita

Napomena : otplate kredita i zajmova ne predstavljaju poslovni izdatak

  1. izdaci za plaće i obvezne doprinose na plaću radnika u visini stvarnih isplata,
  2. iznosi naknada, potpora i nagrada poreznih obveznika koji obavljaju samostalne djelatnosti za njih osobno i za zaposlene radnike do propisane visine,
  3. iznos plaća novozaposlenih osoba,
  4. isplate nagrada učenicima za vrijeme praktičnog rada i naukovanja,
  5. izdaci istraživanja i razvoja što se mogu pripisati konkretnom projektu,
  6. plaćeni doprinosi Hrvatskoj obrtničkoj komori, članarina turističkoj zajednici,

spomenička renta,

  1. troškovi otuđenja i likvidacije djelatnosti.

Napomena: U slučaju prodaje (otuđenja) ili izuzimanja stvari ili prava koja se vode ili su se trebala voditi u Popisu dugotrajne imovine, u poslovne primitke ulaze primici ostvareni od prodaje i/ili izuzimanja, a u poslovne izdatke ulazi preostala knjigovodstvena vrijednost tih stvari ili prava utvrđena na kraju mjeseca otuđenja. Za stvari ili prava što nisu uneseni u Popis dugotrajne imovine knjigovodstvena vrijednost se izračunava na temelju isprava o nabavi, a ako nema isprava o nabavi onda procjenom.

 

Smanjenje vrijednosti dugotrajne imovine zbog štete što je nastala uslijed izvanrednih događaja priznaje se kod nastupa izvanrednih događaja, ako o tome postoje zapisnici mjerodavnih tijela (npr. štete od prirodnih nepogoda utvrdilo je mjerodavno tijelo, krađa prema zapisniku policije, i slično).

 

Izdaci koji se porezno ne priznaju:

 

  1. 70% izdataka reprezentacije (ugošćenja, darovi s ili bez utisnutog znaka tvrtke ili proizvoda, izdaci za odmor, sport, rekreaciju i razonodu, izdaci za korištenje osobnih motornih vozila, plovila, zrakoplova, kuća za odmor i drugi slični izdaci) u visini troškova što su nastali iz poslovnih odnosa s poslovnim partnerom,
  2. PDV na vlastitu potrošnju, besplatne isporuke, kao i drugi slični izdaci,
  3. primici obveznika poreza na dohodak od poljoprivrede i šumarstva iznad propisanih iznosa po osnovi naknada, potpora i nagrada,
  4. dnevnice i troškovi službenog putovanja iznad propisanih iznosa,
  5. 30% izdataka u svezi s vlastitim ili unajmljenim osobnim motornim vozilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz poduzetnika, poslovodnih i drugih zaposlenih osoba, ako se po osnovi korištenja tih sredstava za osobni prijevoz ne utvrđuje plaća ili drugi dohodak. Iznimno, poslovnim izdacima smatraju se ukupno nastali izdaci za osiguranje osobnih motornih vozila i drugih prijevoznih sredstava,
  6. drugi izdaci koji nisu u izravnoj svezi s obavljanjem samostalne djelatnosti.

Porezni obveznici poreza na dohodak dužni su po toj osnovi podnositi godišnju poreznu prijavu nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svome prebivalištu ili uobičajenom boravištu do kraja veljače tekuće godine za prethodnu godinu.[6]

Porezna osnovica poreza na dohodak je dakle dohodak od samostalne djelatnosti poljoprivrede umanjen za preneseni gubitak i osobni odbitak.

TABLICA 1.   OSOBNI ODBITAK OD 1. SIJEČNJA 2017. GODINE

 Osnovica osobnog odbitka iznosi 2.500,00 kn.

 

OSOBNI ODBITAK Koeficijent Mjesečna svota (kn) Godišnja svota (kn)
Osnovni osobni odbitak 1 1,5 3.800,00 45.600,00
Uzdržavani članovi uže obitelji i bivši bračni drug za kojeg se plaća alimentacija 0,7 1.750,00 21.000,00
Prvo dijete 0,7 1.750,00 21.000,00
Drugo dijete 1,0 2.500,00 30.000,00
Treće dijete 1,4 3.500,00 42.000,00
Četvrto dijete 1,9 4.750,00 57.000,00
Peto dijete  2,5 6.250,00 75.000,00
Šesto dijete 3,2 8.000,00 96.000,00
Sedmo dijete 4,0 10.000,00 120.000,00
Osmo dijete 4,9 12.250,00 147.000,00
Deveto dijete 2 5,9 14.750,00 177.000,00
Porezni obveznik i svaki uzdržavani član uže obitelji i svako dijete, ako su osobe s invaliditetom 0,4 1.000,00 12.000,00
Porezni obveznik i svaki uzdržavani član uže obitelji i svako dijete ako su osobe kojima je rješenjem, na temelju posebnih propisa, utvrđena invalidnost po jednoj osnovi 100% i/ili koji radi invalidnosti imaju, na temelju posebnih propisa, pravo na tuđu pomoć i njegu 3 1,5 3.750,00 45.000,00

Izvor : www.porezna-uprava.hr/obrtnici/Stranice/Porez-na-dohodak_Poljoprivrednik.aspx

 

 

1 Mjesečni osnovni osobni odbitak se izračunava kao koeficijent 1,5 osnovice osobnog odbitka (1,5 x 2.500,00 kn = 3.750,00 kn) zaokruženo na stoticu

2 Za svako daljnje uzdržavano dijete koeficijent osnovnoga osobnog odbitka progresivno se uvećava se za 1,1 … više u odnosu prema koeficijentu za prethodno dijete

3 U ovim slučajevima porezni obveznik ne može za sebe koristiti osobni odbitak za invalidnost (faktor 0,4), niti za uzdržavanu osobu

Porez na dohodak plaća se na poreznu osnovicu po stopama od 24% i 36%.[7]

TABLICA 2.  STOPE POREZA NA DOHODAK

Mjesečna porezna osnovica Godišnja porezna osnovica Stopa
Do 17.500,00 kn Do 210.000,00 kn 24%
Iznad 17.500,00 KN Iznad 210.000,00 kn 36%

Izvor: www.porezna-uprava.hr/obrtnici/Stranice/Porez-na-dohodak_Poljoprivrednik.aspx

 

Prirez porezu na dohodak

Prirez porezu na dohodak plaća poljoprivrednik koji je obveznik poreza na dohodak kada ima  prebivalište ili uobičajeno boravište na području općine ili grada koji su svojom odlukom propisali prirez porezu na dohodak.

Porez na dohodak u paušalnoj svoti

 

Dohodak od djelatnosti poljoprivrede može se paušalno oporezivati ako porezni obveznik ispunjava sve ove uvjete:

 

  1. a) u prethodnoj kalendarskoj godini ukupni godišnji primitak od obavljanja djelatnosti poljoprivrede nije veći od 149.500,00 kn,
  2. b) nije obveznik PDV-a,
  3. c) nema izdvojenih poslovnih jedinica niti proizvodnih pogona,
  4. d) istodobno ne obavlja samostalnu djelatnost od koje dohodak utvrđuje na temelju poslovnih knjiga,
  5. e) ne obavlja samostalnu djelatnost ugostiteljstva ili trgovine.

 

Porezni obveznik mora prijaviti Poreznoj upravi početak i prestanak obavljanja djelatnosti i to najkasnije u roku 8 dana od početka obavljanja djelatnosti, odnosno početka ostvarivanja primitaka, ili pri prestanku obavljanja samostalne djelatnosti u roku 8 dana do prestanka obavljanja djelatnosti, odnosno prestanku ostvarivanja primitaka.

 

Godišnji paušalni dohodak utvrđuje se:

  1. u iznosu 12.750,00 kuna – kao razliku između primitka u iznosu 85.000,00 kuna i porezno priznatih izdataka u visini 85%, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak do 85.000,00 kuna,
  2. u iznosu 17.250,00 kuna – kao razlika između primitka u iznosu 115.000,00 kuna i porezno priznatih izdataka u visini 85%, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak iznad 85.000,00 kuna do 115.000,00 kuna,
  3. u iznosu 22.425,00 kuna – kao razlika između primitka u iznosu 149.500,00 kuna i porezno priznatih izdataka u visini 85%, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak iznad 115.000,00 kuna do 149.500,00 kuna.
  4. u iznosu 34.500,00 kuna – kao razlika između primitka u iznosu 230.000,00 kuna i porezno priznatih izdataka u visini 85% ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak iznad 149.500,00 kuna do 230.000,00 kuna
  5. u iznosu 45.000,00 kuna, što je razlika između primitka u iznosu 300.000,00 kuna i porezno priznatih izdataka u visini 85%, ako porezni obveznik u poreznom razdoblju ostvaruje ukupni godišnji primitak iznad 230.000,00 kuna do 300.000,00 kuna.
UKUPNI PRIMICI GODIŠNJA POREZNA OSNOVICA GODIŠNJI PAUŠALNI POREZ NA DOHODAK
0,00 – 85.000,00 12.750,00 1.530,00
85.000,01 – 115.000,00 17.250,00 2.070,00
115.000,01 – 149.500,00 22.425,00 2.691,00
149.500,01 – 230.000,00 34.500,00 4.140,00
230.000,01 – 300.000,00(na snazi od 02.01.2018. ) 45.000,00 5.400,00

TABLICA 3. GODIŠNJI PAUŠALNI DOHODAK

Izvor: www.savjetodavna.hr/adminmax/publikacije/BrosuraPorezniSustav2352017.pdf

Porezna stopa za paušalni porez na dohodak iznosi 12%.[8]

Porez na dobit

Porez na dobit plaća se kada  poljoprivrednik koji obavlja samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva  ispunjava zakonske uvjete za oporezivanje dobiti ili ako je Poreznoj upravi uputio zahtjev da umjesto poreza na dohodak želi plaćati porez na dobit.

Zakonski uvjeti za oporezivanje dobiti:

  • u prethodnom poreznom razdoblju je ostvario ukupni primitak veći od 3.000.000,00 kuna,
  • u prethodnom poreznom razdoblju je ostvario dohodak veći od 400.000,00 kuna,
  • ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti veću od 2.000.000,00 kuna,
  • u prethodnom poreznom razdoblju je prosječno zapošljavao više od 15 radnika.

O ispunjenju jednog od nabrojanih uvjeta poljoprivrednik u pisanom obliku izvješćuje nadležnu Ispostavu Porezne uprave do kraja godine u kojoj je uvjet ispunjen.

Predujam poreza na dobit plaća se po osnovi godišnje porezne prijave za prethodnu kalendarsku godinu, odnosno za prethodno kalendarsko razdoblje. Mjesečni predujam utvrđuje se tako da se svota porezne obveze za prethodno razdoblje podijeli s brojem mjeseci istog razdoblja. Porezni obveznik koji počinje obavljati samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva ne plaća predujmove do podnošenja prve porezne prijave.

Porezna osnovica poreza na dobit je dobit što se  utvrđuje kao razlika između prihoda i rashoda prije obračuna porezna na dobit, uvećana ili umanjena prema odredbama Zakona o porezu na dobit.

Porez na dobit plaća se po stopi od 12% za prihod do 3.000.000, 00 kn ili 18% za prihod jednak ili veći od 3.000.000,01 kn.

Poljoprivrednik može koristi porezne olakšice i poticaje ako djelatnost obavlja na području posebne državne skrbi , brdsko-planinskom području  i gradu Vukovaru. [9]

Porez na dodanu vrijednost ( PDV )

Porez na dodanu vrijednost ( PDV ) poljoprivrednik obračunava i plaća ako je vrijednost njegovih ukupnih godišnjih oporezivih isporuka u prethodnoj kalendarskoj godini bila veća od 300.000,00 kuna, ili ako se dragovoljno prijavi u sustav PDV-a.

Ako je vrijednost isporuka dobara i usluga u 2017.godini bila manja od 300.000,00 kn, porezni obveznik može zatražiti brisanje iz registra. Međutim, ako je vrijednost isporuka dobara i usluga u 2017. godini manja od 300.000,00 kn, ali je porezni obveznik upisan u registar na svoj zahtjev u njemu ostaje u redovnom postupku oporezivanja tri godine.[10]

Poljoprivrednik mora za razdoblje oporezivanja sam utvrditi obvezu PDV-a i iskazati je u prijavi PDV-a odnosno na propisanom obrascu kojeg predaje nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu odnosno uobičajenom boravištu, do 20-og dana  u tekućem mjesecu po proteku razdoblja oporezivanja, bez obzira jesu li u tom razdoblju obavljene oporezive isporuke. Poljoprivrednik koji je obveznik poreza na dohodak obračunava PDV za isporučena dobra i obavljene usluge prema primljenim odnosno naplaćenim naknadama, a ukoliko je obveznik poreza na dobit obračunava PDV prema izdanim računima.

Poljoprivrednik ima pravo na odbitak pretporeza, a ukoliko  je u razdoblju oporezivanja pretporez veći od porezne obveze, ima pravo na povrat razlike između plaćenog poreza i porezne obveze.

Porezna stopa PDV-a je 25%, 13% ili 5%.[11]

Rok za plaćanje i povrat poreza

Do zadnjeg dana u tekućem mjesecu za proteklo razdoblje oporezivanja (mjesečno ili tromjesečno razdoblje oporezivanja). Ako je iznos PDV-po naplaćenim izlaznim računima veći od PDV-a u plaćenim ulaznim računima, OPG ima obvezu uplatiti PDV u Državni proračun. Ako je situacija obrnuta (pretporez veći od porezne obveze), OPG ima pravo na povrat PDV-a u roku od 30 dana od dana predaje porezne prijave, a ostvaruje ga podnošenjem Zahtjeva za povrat PDV-a (Obrazac PDV-P). Pretporez može koristiti i kao predujam za buduće obveze ili ustupiti drugom OPG-u (poduzetniku).

 

OPG – obveznici plaćanja poreza na dohodak posluju po „načelu blagajne“ (primitak nastaje kad su prodana dobra naplaćena, izdatak nastaje kada su kupljena dobra plaćena). Isto načelo primjenjuje se i na obvezu uplate naplaćenog PDV-a po izlaznim računima i pravo na povrat plaćenog PDV-a po ulaznim računima.

 

 

Nabava dobara iz EU – obveza obračuna PDV-a

 

AKO OPG NIJE OBVEZNIK PDV-A

  • za vrijednost nabave dobara iz drugih država članica do 77.000,00 kuna ne plaća PDV u RH, dobavljač će zaračunati svoj PDV;
  • iznad 77.000,00 kuna mora zatražiti PDV identifikacijski broj, obveznik je plaćanja PDV-a na stjecanje dobara iz druge države članice.

 

OPG U SUSTAVU PDV-A

  • treba imati PDV identifikacijski broj;
  • dobavljaču se deklarira kao porezni obveznik koji plaća PDV na stjecanje dobara iz druge države članice;
  • obveza obračuna PDV-a na stjecanje, bez obzira na vrijednost nabave[12]

DRUGE OBVEZE OPG-A

  • Obveza doprinosa za nositelja OPG-a ili člana OPG-a koji nije porezni obveznik

Ako se nositelj OPG-a, upisan u OPG, nije dragovoljno upisao u registar poreznih obveznika, a u poreznom razdoblju nije ostvario primitak veći od 80.500, 00 kn niti je u istom poreznom razdoblju ostvario poticaje na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o poljoprivredi, nije obveznik plaćanja poreza na dohodak. No ako nije osiguran po drugoj osnovi, obveznik je plaćanja doprinosa za obvezna osiguranja, u skladu s člankom 85. Zakona o doprinosima. Po istoj osnovi moguće je osigurati člana OPG-a upisanog u UPG.[13]

Mjesečna osnovica za obračun navedenih doprinosa za osiguranika po osnovi poljoprivrede i šumarstva, nositelja OPG-a ili člana OPG-a, umnožak je svote prosječne plaće ( u 2017. godini 2.940,82 kn ) i koeficijenta 0,38. Doprinosi koji se obračunavaju na mjesečnu osnovicu su: doprinos za mirovinsko osiguranje I. i II.stup ( 5%) te doprinos za zdravstveno osiguranje ( stopa 7,5 %), što mjesečno iznosi 514, 64 kn. Obvezu doprinosa, vrste doprinosa te razdoblje na koje se obveza odnosi utvrđuje Porezna uprava rješenjem na temelju utvrđenog statusa u osiguranju. Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do 15. u mjesecu za prethodni mjesec[14].

  • Obveza plaćanja doprinosa za nositelja OPG – a ili člana OPG –a koji je obveznik poreza na dohodak ( vodi poslovne knjige )

Ako je porezni obveznik registriran na način da dohodak utvrđuje vođenjem propisanih poslovnih knjiga, potrebno je utvrditi doprinose u skladu s člankom 66. Zakona o doprinosima. [15]Mjesečna osnovica za obračun navedenih doprinosa za osiguranika po osnovi poljoprivrede i šumarstva, umnožak je prosječne plaće ( u 2017. godini 4.256,45 ) i koeficijenta 0,55. [16] Doprinosi koji se plaćaju su: doprinos za mirovinsko osiguranje I.stup ( 15% ), doprinos za mirovinsko osiguranje II. stup ( 5 % ), doprinos za zdravstveno osiguranje ( 15 % ), doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu ( 0,5 % ) te doprinos za zapošljavanje ( 1,7 % ), što ukupno iznosi 1583,40 kn. Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.

Prijava na zdravstveno osiguranje

 

Od 1. srpnja 2013., sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, nositelji i članovi OPG-a upisani u Upisnik poljoprivrednika koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje postaju obveznici zdravstvenog osiguranja ako nisu zdravstveno osigurani po osnovi rada ili su korisnici prava na mirovinu ili se nalaze na redovitom školovanju (osiguranje po drugoj osnovi).[17]

  • Obveza plaćanja doprinosa za nositelja OPG – a ili člana OPG –a koji porez na dohodak plaća paušalno

Ako je porezni obveznik registriran na način da dohodak utvrđuje u paušalnoj svoti, potrebno je utvrditi doprinose u skladu s člankom 68. – 71. Zakona o doprinosima. [18] Mjesečna osnovica za obračun navedenih doprinosa za osiguranika po osnovi poljoprivrede i šumarstva, umnožak je prosječne plaće ( u 2017. godini 3.095,60 ) i koeficijenta 0,4. [19] Doprinosi koji se plaćaju su: doprinos za mirovinsko osiguranje I. stup ( 15% ), doprinos za mirovinsko osiguranje II. stup ( 5 % ), doprinos za zdravstveno osiguranje ( 15 % ), doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu ( 0,5 % ) te doprinos za zapošljavanje ( 1,7 %), što ukupno iznosi 1.151,56 kn. Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do 15. u mjesecu za prethodni mjesec.[20]

Poljoprivreda kao druga djelatnost

Umirovljenici (stekli pravo na mirovinu) koji obavljaju poljoprivrednu djelatnost, a dohodak od te djelatnosti paušalno se oporezuje, nisu obveznici doprinosa po toj osnovi, ne obustavlja im se isplata mirovine (iznimka – korisnici invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti, odnosno zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti).

 

Osobe koje su u radnom odnosu (osigurane su po toj osnovi) i obavljaju poljoprivrednu djelatnost uz radni odnos (druga djelatnost), obveznici su plaćanja doprinosa na temelju poljoprivredne djelatnosti koja se paušalno oporezuje.

  • Obveza plaćanja doprinosa za nositelja OPG – a ili člana OPG –a koji plaća porez na dobitak

Mjesečna osnovica za obračun doprinosa za osiguranika po osnovi poljoprivrede i šumarstva koji od te djelatnosti plaća porez na dobitak je poduzetnička plaća. Kada se isplaćuje poduzetnička plaća, mjesečna osnovica ne može biti niža od umnoška svote prosječne plaće ( u 2017. godini iznosila je 8.512,90 kn)  i koeficijenta 1,1. Doprinosi koji se plaćaju su: doprinos za mirovinsko osiguranje I. stup ( 15% ), doprinos za mirovinsko osiguranje II. stup ( 5 % ), doprinos za zdravstveno osiguranje ( 15 % ), doprinos za zdravstveno osiguranje zaštite zdravlja na radu ( 0,5 % ) te doprinos za zapošljavanje ( 1,7 % ), što ukupno iznosi 3.166,81 kn. Doprinosi se obračunavaju i dospijevaju na naplatu do kraja mjeseca za prethodni mjesec.[21]

 

 

RAČUNOVODSTVO

OPG mora voditi Evidenciju o prodaji VPP (prema Pravilniku o prodaji VPP na OPG-u) bez obzira je li obveznik poreza na dohodak, i bez obzira vodi li knjige ili je paušalista.

  • Knjigovodstvo obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koje je obveznik poreza na dohodak

Jednostavno knjigovodstvo (vode se: Knjiga primitaka i izdataka, Popis dugotrajne imovine, Knjiga prometa, Evidencija o tražbinama i obvezama te Knjiga ulaznih i izlaznih računa u slučaju ulaska u Sustav PDV-a). [22]

  • Knjigovodstvene obveze OPG –a koji plaća porez na dohodak u paušalnom iznosu

Obveza je voditi evidenciju o prometu ( obrazac KPR ), ne treba knjigovodstveni servis.

  • Knjigovodstvene obveze OPG –a koji je obveznik poreza na dobit

Poslovne knjige vodi po načelu dvojnog knjigovodstva i to Knjigu primitaka i izdataka, Popis dugotrajne imovine, Knjigu prometa, Evidenciju o tražbinama i obvezama te Knjigu ulaznih i izlaznih računa u slučaju ulaska u sustav PDV-a.

Podnosi se godišnja prijava poreza na dobit (Obrazac PD ili PD-NN – za porezne obveznike koji nisu ostvarili prihode veće od 3.000.000,00 kuna) te dostavljaju financijska izvješća (Bilanca stanja i Račun dobiti i gubitka). Rok predaje: najkasnije 4 mjeseca nakon isteka razdoblja za koje se utvrđuje porez na dobit.

  • Knjigovodstvene obveze OPG-a koji je u sustavu PDV-a

Poslovne knjige vodi po načelu dvojnog knjigovodstva i to Knjigu primitaka i izdataka, Popis dugotrajne imovine, Knjigu prometa, Evidenciju o tražbinama i obvezama te Knjigu ulaznih i izlaznih računa.

 

PODNOŠENJE POREZNE PRIJAVE (ovisi o vrsti i obimu poslovanja):

  • mjesečno– za naplaćeni promet veći od 800.000,00 kn u prethodnoj obračunskoj godini. Rok podnošenja je do 20-og dana u tekućem mjesecu za protekli mjesec Obrazac PDV)
  • iznimno, može i tromjesečno– za naplaćeni promet manji od 800.000,00 kn u prethodnoj obračunskoj godini (osim za transakcije u EU), a na vlastiti zahtjev može i mjesečno. Rok podnošenja je do 20. dana u tekućem mjesecu za prethodno tromjesečje (Obrazac PDV). U prijavi PDV-a koju podnosi za posljednje razdoblje oporezivanja kalendarske godine, porezni obveznik mora provesti sva usklađenja i ispravke za tu kalendarsku godinu. [23]

 

[1] www.zakon.hr/z/232/Zakon-o-poljoprivredi

[2] www.eurokonzalting.com/index.php/zanimljivosti/item/506-kako-otvoriti-opg-obrt-ili-j-d-o-o

[3] www.zakon.hr/z/232/Zakon-o-poljoprivredi

[4] www.savjetodavna.hr/savjeti/366/595/upis-u-upisnik-poljoprivrednih-gospodarstava/

[5] www.zakon.hr/z/232/Zakon-o-poljoprivredi

[6] www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Prirucnici_brosure/Oporezivanje%20djelatnosti%20poljoprivrede%20i%20sumarstva.pdf

[7] www.porezna-uprava.hr/obrtnici/Stranice/Porez-na-dohodak_Poljoprivrednik.aspx

[8] www.savjetodavna.hr/adminmax/publikacije/BrosuraPorezniSustav2352017.pdf

[9] www.porezna-uprava.hr/obrtnici/Stranice/Porez-na-dobit_Poljoprivrednik.aspx

[10] www.savjetodavna.hr/adminmax/publikacije/BrosuraPorezniSustav2352017.pdf

[11]  www.porezna-uprava.hr/obrtnici/Stranice/Porez-na-dobit_Poljoprivrednik.aspx

 

[12] www.savjetodavna.hr/adminmax/publikacije/BrosuraPorezniSustav2352017.pdf

[13] RRIF, srpanj 2016., str. 120.

[14] RRIF, stručne informacije, veljača 2017.

[15] RRIF, srpanj 2016., str.115.

[16] RRIF, stručne informacije, veljača 2017.

[17] www.savjetodavna.hr/adminmax/publikacije/BrosuraPorezniSustav2352017.pdf

[18] RRIF, srpanj 2016., str.116.

[19] RRIF, stručne informacije, veljača 2017., str.7.

[20] RRIF, stručne informacije, veljača 2017., str.7.

[21] RRIF, stručne informacije, veljača 2017., str.117.

[22] www.savjetodavna.hr/adminmax/publikacije/BrosuraPorezniSustav2352017.pdf

[23]www.savjetodavna.hr/adminmax/publikacije/BrosuraPorezniSustav2352017.pdf