UDRUGE

(2) Otvaranje i prestanak postojanja

Udruga ( prema Zakonu o udrugama ) je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih, odnosno pravnih osoba koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode i održivi razvoj, te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili druga uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom, a bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja.

Udruga stječe pravnu osobnost danom upisa u Registar udruga Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: registar udruga).[1]

Strana udruga

Strana udruga prema Zakonu o udrugama je udruga ili drugi oblik udruživanja osnovan bez namjere stjecanja dobiti, a sukladno članku 4. Zakona o udrugama te je valjano osnovana na temelju pravnog poretka strane države.

Strana udruga može obavljati svoju djelatnost na području Republike Hrvatske nakon upisa u Registar stranih udruga u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: registar stranih udruga), sukladno posebnim propisima kojima se uređuju uvjeti za obavljanje te vrste djelatnosti.

Strana udruga upisom u registar stranih udruga ne stječe svojstvo pravne osobe.

OTVARANJE I PRESTANAK POSTOJANJA

Udrugu mogu osnovati najmanje tri osnivača.

Osnivač udruge, u smislu ovog Zakona, može biti svaka poslovno sposobna fizička osoba ako joj poslovna sposobnost nije oduzeta u dijelu sklapanja pravnih poslova i pravna osoba.

Uz ovjerenu suglasnost zakonskog zastupnika odnosno skrbnika osnivač udruge može biti i maloljetna osoba s navršenih 14 godina života te punoljetna osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu sklapanja pravnih poslova.

Zakonski zastupnik odnosno skrbnik daje suglasnost prije održavanja osnivačke skupštine udruge.

U trenutku osnivanja udruge najmanje jedan osnivač mora biti punoljetna, poslovno sposobna osoba kojoj poslovna sposobnost nije oduzeta u dijelu sklapanja pravnih poslova.

Osoba ovlaštena za zastupanje udruge može biti samo punoljetna, poslovno sposobna osoba ako joj poslovna sposobnost nije oduzeta u dijelu sklapanja pravnih poslova.

Članstvo u udruzi

Svaka fizička i pravna osoba može postati članom udruge, sukladno zakonu i statutu.

Za osobu mlađu od 14 godina pisanu izjavu o učlanjivanju u udrugu daje zakonski zastupnik ili skrbnik, a za maloljetnu osobu s navršenih 14 godina zakonski zastupnik ili skrbnik daje pisanu suglasnost.

Udruga je dužna voditi popis svojih članova.

Popis članova vodi se elektronički ili na drugi prikladan način i obvezno sadrži podatke o osobnom imenu (nazivu), osobnom identifikacijskom broju (OIB), datumu rođenja, datumu pristupanja udruzi, kategoriji članstva, ako su utvrđene statutom udruge te datumu prestanka članstva u udruzi, a može sadržavati i druge podatke.

Popis članova uvijek mora biti dostupan na uvid svim članovima i nadležnim tijelima, na njihov zahtjev.

Statut udruge

Udruga ima statut.

Statut je temeljni opći akt udruge koji donosi skupština udruge. Ostali opći akti, ako ih udruga donosi, moraju biti u skladu sa statutom. Umjesto naziva statut udruga može rabiti i drugi naziv.

Statut udruge sadrži odredbe o:

– nazivu i sjedištu

– zastupanju

– izgledu pečata udruge

– područjima djelovanja sukladno ciljevima

– ciljevima

– djelatnostima kojima se ostvaruju ciljevi

– gospodarskim djelatnostima sukladno zakonu, ako ih obavlja

– načinu osiguranja javnosti djelovanja udruge

– uvjetima i načinu učlanjivanja i prestanku članstva, pravima, obvezama i odgovornosti te stegovnoj odgovornosti članova i načinu vođenja popisa članova

– tijelima udruge, njihovu sastavu i načinu sazivanja sjednica, izboru, opozivu, ovlastima, načinu odlučivanja i trajanju mandata te načinu sazivanja skupštine u slučaju isteka mandata

– izboru i opozivu likvidatora udruge

– prestanku postojanja udruge

– imovini, načinu stjecanja i raspolaganja imovinom

– postupku s imovinom u slučaju prestanka udruge

– načinu rješavanja sporova i sukoba interesa unutar udruge.

Statut udruge može sadržavati odredbe o:

– teritorijalnom djelovanju udruge

– znaku udruge i njegovu izgledu

– drugim pitanjima od značaja za udrugu.

Naziv udruge

Udruga djeluje i sudjeluje u pravnom prometu pod nazivom pod kojim je upisana u registar udruga. Naziv udruge mora biti na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, a može sadržavati pojedine riječi na stranom jeziku ili na mrtvom jeziku. Uz svoj puni naziv udruga može rabiti i skraćeni naziv koji mora sadržavati karakteristični dio naziva udruge. Naziv udruge mora se razlikovati od naziva druge udruge upisane u registar udruga. Odbit će se zahtjev za upis u registar udruga ako se naziv udruge jasno ne razlikuje od naziva udruge upisane u registar udruga.

Ako se tijelu državne uprave koje vodi registar udruga podnesu dva ili više zahtjeva za upis u registar udruga s istim nazivom, odobrit će se upis one udruge čiji je zahtjev prvi zaprimljen.

Upis udruge i vođenje registra udruga

Upis u registar udruga je dobrovoljan i obavlja se na zahtjev osnivača udruge.

Zahtjev za upis u registar udruga, u ime osnivača, podnosi osoba ovlaštena za zastupanje udruge.

Udruge se upisuju u registar udruga pri uredima državne uprave u županiji, odnosno gradskom uredu Grada Zagreba nadležnom za poslove opće uprave (u daljnjem tekstu: nadležni ured), prema sjedištu udruge.

Registar udruga i registar stranih udruga su središnje elektroničke baze podataka koje vode nadležni uredi jedinstveno za sve udruge, odnosno strane udruge u Republici Hrvatskoj.

Ministar nadležan za poslove opće uprave propisat će pravilnikom sadržaj registra udruga i registra stranih udruga te način njihova vođenja, kao i obrasce zahtjeva za upis u registar udruga i registar stranih udruga te zahtjeva za upis promjena u te registre.

Zahtjev za upis u registar udruga

Zahtjevu za upis u registar udruga prilažu se:

– zapisnik o radu i odlukama osnivačke skupštine

– odluka skupštine o pokretanju postupka za upis u registar udruga, ako takva odluka nije donesena na osnivačkoj skupštini

– statut

– popis osnivača

– osobna imena osoba ovlaštenih za zastupanje i osobno ime ili naziv likvidatora

– izvod iz sudskog ili drugog registra za stranu pravnu osobu osnivača udruge

– preslika osobne iskaznice ili putovnice za osnivače, likvidatora i osobe ovlaštene na zastupanje

– suglasnost ili odobrenje nadležnog tijela za obavljanje određene djelatnosti, kada je to propisano posebnim zakonom kao uvjet za upis udruge

– ovjerena suglasnost zakonskog zastupnika odnosno skrbnika ako je osnivač udruge maloljetna osoba s navršenih 14 godina života te punoljetna osoba lišena poslovne sposobnosti u dijelu sklapanja pravnih poslova.

– ovjerena izjava kada se:

u naziv udruge unosi ime ili dio imena neke fizičke osobe uz njezin pristanak, a ako je ta osoba umrla, uz pristanak njezinih nasljednika.
u naziv udruge unosi ime ili dio imena neke povijesne ili druge znamenite osobe, ako ga se koristi na prikladan način, ali uz pristanak te osobe, a ako je ta osoba umrla, uz pristanak nasljednika ako ih ima.
u naziv udruge unosi naziv i znak međunarodne organizacije uz njezinu suglasnost

Javnost registra

Registar udruga i registar stranih udruga su javni.

Podaci upisani u registre prethodno spomenute i statut udruge su javni i objavljuju se na mrežnoj stranici središnjeg tijela državne uprave nadležnog za opću upravu.

U registru udruga putem poveznice na Registar neprofitnih organizacija javno su dostupna i izvješća o financijskom poslovanju udruge s propisanom dokumentacijom.

Postupak u povodu zahtjeva za upis

Nadležni ured dužan je donijeti rješenje o zahtjevu za upis u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva za upis.

Ako službena osoba nadležnog ureda utvrdi da statut udruge nije u skladu sa zakonom ili ako zahtjevu nisu priloženi odgovarajući, zaključkom će pozvati podnositelja zahtjeva za upis u registar udruga da uskladi statut, odnosno dostavi dokaze, u roku koji ne može biti kraći od 15 dana.

Rješenje o upisu u registar udruga mora sadržavati: naziv, sjedište, registarski broj upisa, ciljeve i djelatnosti udruge, gospodarske djelatnosti, ako su propisane statutom, utvrđenje da udruga upisom u registar udruga stječe svojstvo pravne osobe te da će se upis u registar udruga izvršiti danom izvršnosti rješenja, ime ili naziv likvidatora udruge te imena osoba ovlaštenih za zastupanje udruge.

Žalba protiv rješenja o upisu u registar udruga ne odgađa izvršenje rješenja.

Primjerak statuta udruge nadležni ured ovjerava i uz rješenje o upisu u registar udruga dostavlja udruzi.

Upis u registar udruga izvršit će se po izvršnosti rješenja o upisu.

Rješenje o upisu udruge koja je u statutu propisala obavljanje gospodarske djelatnosti nadležni ured dužan je odmah po upisu u registar udruga dostaviti Ministarstvu financija – Poreznoj upravi.

Ako nadležni ured ne donese rješenje o upisu u registar udruga u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva smatrat će se da je udruga upisana u registar udruga idućeg dana nakon isteka tog roka.

Odbijanje upisa

Zahtjev za upis u registar udruga odbit će se ako su statutom utvrđeni ciljevi i djelatnosti udruge u suprotnosti s Ustavom ili zakonom ili ako podnositelj u roku ne postupi kako je propisano za slučaj kada službena osoba nadležnog ureda utvrdi da statut udruge nije u skladu sa zakonom ili ako zahtjevu nisu priloženi odgovarajući dokazi pa će zaključkom pozvati podnositelja zahtjeva za upis u registar udruga da uskladi statut, odnosno dostavi dokaze, u roku koji ne može biti kraći od 15 dana.

Promjene podataka

Osoba ovlaštena za zastupanje udruge podnosi nadležnom uredu zahtjev za upis promjena u registar udruga koje se odnose na:

– statut

– naziv

– ciljeve i djelatnosti

– sjedište i adresu sjedišta

– izbor osoba ovlaštenih za zastupanje, neovisno o tome radi li se o osobama iz prethodnog mandata

– izbor i opoziv likvidatora

– prestanak postojanja udruge.

Zahtjevu se prilažu zapisnik o radu i odlukama tijela udruge koje je po statutu nadležno za donošenje odluke zbog koje se traži upis promjene u registar udruga, novi statut ili njegove izmjene i dopune te preslika osobne iskaznice ili putovnice osoba ovlaštenih za zastupanje, odnosno likvidatora.

Zahtjev za upis promjena u registar udruga, podnosi se u roku od 60 dana od dana donošenja odluke o promjeni. Zahtjev podnesen nakon toga roka, osim ako se odnosi na prestanak udruge, odbacit će se rješenjem. Udruga ne smije u pravnom prometu postupati po promjenama niti rabiti podatke o promjenama prije nego što su upisani u registar udruga.

Ako službena osoba nadležnog ureda utvrdi da postoji spor između članova udruge ili sukob interesa unutar udruge koji nije riješen na način propisan statutom, a rješavanje kojeg utječe na upis promjene u registar udruga, postupak može prekinuti rješenjem dok se to pitanje ne riješi mirenjem ili pred općinskom sudom nadležnim prema sjedištu udruge.[2]

Ministarstvo financija ne izdaje izvadak iz Registra neprofitnih organizacija već je kao dokaz o upisu neprofitne organizacije u Registar dovoljno ispisati stranicu s podacima dobivenim nakon pretrage Registra na internetskoj stranici Ministarstva financija.[3]

Pripajanje udruga

Pripajanje jedne ili više udruga drugoj upisuje se u registar udruga.

Pripajanjem se prenosi ukupna imovina jedne udruge drugoj udruzi, na osnovu odluke o pripajanju.

Odluka o pripajanju sadrži nazive i sjedišta udruga, odredbe o prijenosu imovine udruge koja se pripaja (točan opis prava i obveza koje se prenose) i prava članova pripojene udruge.

Na upis pripajanja primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o udrugama o upisu promjena u registar udruga. Zahtjev za upis promjena podnosi osoba ovlaštena za zastupanje udruge

pripajatelja.

Uz zahtjev za upis promjena podnose se u istom tekstu i odluke skupština udruga koje sudjeluju u pripajanju o suglasnosti za pripajanje. Upisom pripajanja u registar udruga prestaje postojati pripojena udruga, a udruga pripajatelj nastavlja s radom pod nazivom pod kojim je upisana u registar udruga.

Spajanje udruge

Spajanje je osnivanje nove udruge na koju prelazi ukupna imovina dvije ili više udruga koje se spajaju.

Na postupak spajanja udruga odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona o pripajanju.

Spajanjem prestaju postojati udruge koje su se spojile, a novonastala udruga smatra se novom udrugom na koju se odgovarajuće primjenjuju odredbe Zakona o udrugama, a vezano uz registraciju udruge.

Podjela udruge

Udruga se može podijeliti na dvije ili više udruga. Odluka o podjeli udruge ima pravni učinak osnivačkog akta. Na postupak podjele primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o udrugama, a koje se odnose na pripajanje udruge.

Podijeljena udruga prestaje postojati, a na postupak upisa novonastalih udruga primjenjuju se odredbe Zakona o udrugama o upisu u registar udruga.

Udruge nastale podjelom odgovaraju solidarno za obveze podijeljene udruge.

Udruge nastale podjelom upisuju se u registar udruga nakon razgraničenja sredstava, prava i obveza.

NADZOR NAD UDRUGOM
- Unutarnji nadzor

Članovi udruge sami nadziru rad udruge.

Ako član udruge smatra da je udruga povrijedila statut ili drugi opći akt udruge, ovlašten je na to upozoriti statutom određeno tijelo udruge, odnosno skupštinu ako statutom nije određeno nadležno tijelo, te zahtijevati da se nepravilnosti otklone.

Ako se upozorenje ne razmotri u roku od 30 dana od dana dostavljenog pisanog zahtjeva i po zahtjevu ne postupi, odnosno ako se u tom roku ne sazove nadležno tijelo ili skupština i nepravilnosti ne otklone u daljnjem roku od 30 dana, član može podnijeti tužbu općinskom sudu nadležnom prema sjedištu udruge radi zaštite svojih prava propisanih statutom udruge.

Inspekcijski nadzor nad radom udruge

Inspekcijski nadzor nad radom udruge, u smislu Zakona o udrugama, obavlja nadležni ured.

Inspekcijskim nadzorom nad radom udruge smatra se nadzor koji se odnosi na to prijavljuju li udruge, promjene statuta, naziva, adrese sjedišta, izbor osoba ovlaštenih za zastupanje i prestanak rada ili rabe li u pravnom prometu podatke o promjenama, odnosno postupaju li po promjenama prije nego što su upisane u registar udruga, rabe li naziv pod kojim su upisane u registar udruga, održavaju li sjednice skupštine i dostavljaju li zapisnike s redovnih sjednica skupštine udruge, vode li popis članova udruge na način propisan Zakonom o udrugama te jesu li prestale djelovati, sukladno članku 48. stavku 1. točkama 2., 3. i 6. Zakona o udrugama.

Financijski nadzor

Nadzor nad financijskim poslovanjem udruge i podnošenjem propisanih financijskih izvješća provodi Ministarstvo financija, sukladno posebnim propisima.

Nadzor nad upravljanjem financijskim sredstvima iz javnih izvora obavljaju i nadležna državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i druge javne institucije koje odobravaju ta sredstva.

Upravni nadzor

Upravni nadzor nad provedbom ovog Zakona provodi središnje tijelo državne uprave nadležno za poslove opće uprave.

1.11. PRESTANAK POSTOJANJA UDRUGE

1.11.1. Prestanak djelovanja

Razlozi za prestanak djelovanja udruge jesu:

odluka skupštine o prestanku udruge
pripajanje drugoj udruzi, spajanje s drugom udrugom, podjela udruge razdvajanjem
protek dvostruko više vremena od vremena predviđenog za održavanje redovne sjednice skupštine, a ona nije održana
pravomoćna odluka suda o ukidanju udruge
pokretanje stečajnog postupka
na zahtjev člana, ako je broj članova udruge pao ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje udruge, a nadležno tijelo udruge u roku od godinu dana od nastupanja te činjenice nije donijelo odluku o prijmu novih članova.

U slučaju da je skupština donijela odluku o prestanku udruge ili je došlo do pokretanja stečajnog postupka, likvidator je dužan nadležnom uredu podnijeti zahtjev za upis prestanka djelovanja udruge u registar udruga u roku od osam dana od dana donošenja odluke o prestanku udruge, odnosno pokretanju stečajnog postupka.

Činjenice pod točkom 3 i 6 po službenoj dužnosti ili na prijedlog osobe ovlaštene za zastupanje udruge, nadležnog tijela udruge, članova udruge ili drugih zainteresiranih fizičkih i pravnih osoba utvrđuje rješenjem nadležni ured.

Na temelju pravomoćne odluke suda o ukidanju udruge nadležni ured donosi rješenje o pokretanju likvidacijskog postupka.

1.11.2. Likvidacija udruge

Postupak likvidacije provodi se u slučaju kada :

skupština donese odluku o prestanku udruge
protekne dvostruko više vremena od vremena predviđenog za održavanje redovne sjednice skupštine, a ona nije održana
kada sud donese pravomoćnu odluku o ukidanju udruge
kada član preda zahtjev za prestanak postojanja udruge, ako je broj članova udruge pao ispod broja osnivača potrebnog za osnivanje udruge, a nadležno tijelo udruge u roku od godinu dana od nastupanja te činjenice nije donijelo odluku o prijmu novih članova.

Nadležni ured donosi rješenje o prestanku djelovanja i pokretanju likvidacijskog postupka, koje sadrži razloge za pokretanje postupka, osobno ime likvidatora i način provođenja likvidacijskog postupka te podatke o promjeni naziva udruge, tako da se uz naziv udruge dodaje oznaka »u likvidaciji«, a što mora biti upisano u registar udruga.

Pokretanjem postupka likvidacije prestaju ovlaštenja tijela i osoba ovlaštenih za zastupanje udruge.

Likvidator je dužan provesti likvidacijski postupak u roku od 60 dana od dana primitka rješenja nadležnog ureda o otvaranju likvidacijskog postupka.

U postupku likvidacije likvidator je dužan utvrditi stanje na poslovnom računu udruge, knjigovodstveno stanje dugovanja i potraživanja, utvrditi ostalu imovinu udruge te pribaviti iz službene evidencije Ministarstva financija – Porezne uprave potvrdu o nepostojanju duga s osnove javnih davanja. U slučaju da utvrdi da udruga ima dugovanja, likvidator je dužan objaviti poziv vjerovnicima da prijave svoje tražbine prema udruzi u roku od 30 dana od dana objave poziva, a za eventualna potraživanja dužan je pozvati dužnike na plaćanje dugova u roku od 30 dana. Preostalu imovinu likvidator će raspodijeliti u skladu s odredbom članka 53. ovog Zakona.

Nakon raspodjele preostale imovine likvidator je dužan u roku od osam dana od dana okončanja likvidacijskog postupka podnijeti nadležnom uredu završni račun i izvješće o provedenom likvidacijskom postupku.

U slučaju da likvidator utvrdi da imovina udruge nije dovoljna za namirenje obveza, dužan je o tome obavijestiti nadležni sud prema sjedištu udruge radi pokretanja stečajnog postupka.

Temeljem zaprimljenog izvješća o provedenom likvidacijskom postupku nadležni ured donosi rješenje o brisanju udruge iz registra udruga, osim ako su utvrđeni dugovi udruge.

Likvidator je fizička ili pravna osoba koju je imenovalo nadležno tijelo udruge i koja je kao likvidator upisana u registar udruga. Likvidator ne mora biti član udruge. Likvidator zastupa udrugu u postupku likvidacije te se otvaranjem likvidacijskog postupka upisuje u registar udruga kao osoba ovlaštena za zastupanje udruge do okončanja postupka likvidacije i brisanja udruge iz registra udruga.

1.11.3. Skraćeni postupak za prestanak postojanja udruge

Postupak likvidacije neće se provoditi ako većina svih članova upravnog (izvršnog) tijela udruge da izjavu pred javnim bilježnikom da udruga ne djeluje, da su ispunjene sve obveze udruge i da je preostala imovina udruge raspodijeljena u skladu s odredbama članka 53. Zakona o udrugama.

Zahtjev za upis prestanka postojanja udruge po skraćenom postupku nadležnom uredu podnosi osoba ovlaštena za zastupanje udruge, odnosno jedan od članova upravnog tijela udruge.

Članovi udruge koji su dali izjavu solidarno odgovaraju za obveze udruge pet godina od dana brisanja udruge iz registra udruga.

Za udrugu koja prestaje postojati po skraćenom postupku, nadležni ured donosi rješenje o brisanju udruge iz registra udruga. Udruga se briše iz registra udruga, uz upis u registar udruga osobnih imena i prebivališta, OIB-a članova tijela udruge koji su dali izjavu pred bilježnikom, s naznakom njihove solidarne odgovornosti za obveze udruge.

Brisanje udruge iz registra i prestanak postojanja

Nadležni ured brisat će udrugu iz registra udruga na temelju pravomoćnog rješenja o brisanju iz članka 49. stavka 8. i članka 51. stavka 4. Zakona o udrugama, pravomoćnog sudskog rješenja o zaključenju stečajnog postupka, odnosno provedenih statusnih promjena sukladno ovom Zakonu. Brisanjem iz registra udruga, udruga prestaje postojati.

Raspolaganje imovinom udruge u slučaju prestanka postojanja udruge

U slučaju prestanka postojanja udruge imovina se, nakon namirenja vjerovnika i troškova likvidacijskog, sudskog i drugih postupaka, predaje udruzi, ustanovi ili zakladi koje imaju iste ili slične statutarne ciljeve, a na osnovi odluke skupštine sukladno statutu.

Udruga nema pravo imovinu udruge dijeliti svojim osnivačima, članovima udruge, osobama ovlaštenima za zastupanje, zaposlenima ili s njima povezanim osobama.

Pod povezanim osobama, u smislu ovog Zakona, smatraju se osobe koje su bračni ili izvanbračni drug, istospolni partner, srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre, skrbnik te posvojitelj, odnosno posvojenik te ostale fizičke i pravne osobe koje se prema drugim osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s osnivačima, članovima udruge, osobama ovlaštenima za zastupanje i zaposlenima.

Udruga koja je primila financijska sredstava iz javnih izvora, u slučaju prestanka postojanja, ostatak sredstava vratit će u proračun iz kojega su financijska sredstva dodijeljena.

Ako se u slučaju prestanka postojanja udruge iz bilo kojih razloga ne može provesti postupak s imovinom udruge koji je udruga odredila svojim statutom, preostalu imovinu stječe jedinica lokalne samouprave na čijem je području sjedište udruge.[4]

TIJELA UPRAVLJANJA

Članovi upravljaju udrugom neposredno ili putem svojih izabranih predstavnika u tijelima udruge na način propisan statutom.

Predstavnika pravne osobe članice udruge imenuje osoba ovlaštena za zastupanje pravne osobe ako unutarnjim aktom pravne osobe nije propisan drukčiji način imenovanja.

Skupština je najviše tijelo udruge. Statutom se može utvrditi drukčiji naziv skupštine kao najvišeg tijela udruge.

Statutom udruge se, osim skupštine, mogu utvrditi upravna (izvršna), nadzorna i druga tijela udruge.

Udruga imenuje jednu ili više fizičkih osoba za zastupanje udruge.

1.1. Skupština udruge

1.1.1. Sastav skupštine udruge

Skupštinu udruge čine svi članovi udruge ili njihovi predstavnici izabrani na način propisan statutom udruge. Iznimno, ako su statutom udruge određene kategorije članstva, statutom se može odrediti da samo pojedine kategorije članstva čine skupštinu udruge, odnosno da imaju pravo odlučivanja na skupštini.

Punoljetne osobe lišene poslovne sposobnosti sudjeluju u radu skupštine i mogu odlučivati na skupštini na način propisan statutom.

Maloljetne osobe članovi udruge sudjeluju u radu skupštine udruge na način propisan statutom.

Ako je to određeno statutom, maloljetne osobe s navršenih 14 godina života mogu odlučivati na skupštini uz pisanu suglasnost zakonskog zastupnika ili skrbnika.

Mandat izabranih predstavnika članova u skupštini propisuje se statutom udruge.

1.1.2. Nadležnost skupštine udruge

Skupština udruge:

– usvaja statut udruge i njegove izmjene i dopune

– bira i razrješava osobe ovlaštene za zastupanje, osim ako statutom nije propisano da osobe ovlaštene za zastupanje bira i razrješava drugo tijelo udruge koje bira skupština

– bira i razrješava druga tijela udruge, ako statutom nije drukčije propisano

– odlučuje o udruživanju u saveze, zajednice, mreže i druge oblike povezivanja udruga

– usvaja plan rada i financijski plan za sljedeću kalendarsku godinu i izvješće o radu za prethodnu kalendarsku godinu

– usvaja godišnje financijsko izvješće

– odlučuje o promjeni ciljeva i djelatnosti, gospodarskih djelatnosti, prestanku rada i raspodjeli preostale imovine udruge

– donosi odluku o statusnim promjenama

– te odlučuje i o drugim pitanjima za koja statutom nije utvrđena nadležnost drugih tijela udruge.

Redovne sjednice skupštine održavaju se u roku propisanom statutom, a izvanredne prema potrebi.

1.2. Osoba ovlaštena za zastupanje udruge

Osoba ovlaštena za zastupanje:

– odgovara za zakonitost rada udruge

– vodi poslove udruge sukladno odlukama skupštine, ako statutom nije drukčije propisano

– odgovorna je za podnošenje skupštini prijedloga godišnjeg financijskog izvješća

– dostavlja zapisnik s redovne sjednice skupštine nadležnom uredu koji vodi registar udruga

– sklapa ugovore i poduzima druge pravne radnje u ime i za račun udruge

– obavlja i druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i aktima udruge.

POREZNE OBVEZE

Domaće i strane udruge dužne su primjenjivati Zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija kojim se uređuje uređuje okvir financijskog poslovanja i elementi računovodstvenog sustava neprofitnih organizacija, i to načela sustava financijskog poslovanja, izrada i izvršavanje financijskih planova, izvještavanje o potrošnji proračunskih sredstava, računovodstvena načela i poslovi, poslovne knjige i knjigovodstvene isprave, popis imovine i obveza, načela iskazivanja imovine, obveza i vlastitih izvora te priznavanja prihoda, rashoda, primitaka i izdataka, financijsko izvještavanje, revizija godišnjih financijskih izvještaja, javna objava godišnjih financijskih izvještaja, nadzor nad financijskim poslovanjem i računovodstvom i druga područja koja se odnose na financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija.

Načela financijskog poslovanja neprofitnih organizacija

Poslovanje neprofitne organizacije treba se temeljiti na načelu dobrog financijskog upravljanja i kontrola te načelu javnosti i transparentnosti.

Financijsko upravljanje i kontrole su sustav unutarnjih kontrola kojim se osigurava, upravljajući rizicima, razumna sigurnost da će se u ostvarivanju ciljeva neprofitne organizacije sredstva koristiti namjenski, etično, ekonomično, djelotvorno i učinkovito.

Načelo javnosti i transparentnosti znači obvezu osiguranja javnosti u područjima koja se odnose na financijsko izvještavanje.

Izrada i izvršavanje financijskih planova

Neprofitna organizacija koja je obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva obvezna je izrađivati godišnji program rada i financijski plan za njegovu provedbu.

Financijski plan neprofitne organizacije sastoji se od:

– plana prihoda i rashoda

– plana zaduživanja i otplata

– obrazloženja financijskog plana.

Financijski plan donosi najviše tijelo neprofitne organizacije, najkasnije do 31. prosinca tekuće godine za sljedeću godinu. Izmjene i dopune financijskog plana provode se tijekom godine po postupku za donošenje financijskog plana. Zakonski zastupnik odgovoran je za zakonito i pravilno izvršavanje financijskog plana.

Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava

Neprofitna organizacija koja ostvaruje sredstva iz javnih izvora, uključujući i sredstva državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dužna je nadležnom tijelu državne uprave, jedinici lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno drugom nadležnom tijelu javne vlasti dostaviti izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava.

Nadležna tijela i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju pravo vršiti kontrole na licu mjesta o utrošku sredstava iz državnog proračuna i proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Računovodstvo neprofitnih organizacija temelji se na načelima točnosti, istinitosti, pouzdanosti i pojedinačnom iskazivanju pozicija. Informacija u financijskom izvještaju je pouzdana kad u njoj nema značajne pogreške i pristranosti, odnosno kad vjerno odražava ono što predstavlja. Načelo pojedinačnog iskazivanja pozicija znači osiguravanje prikazivanja podataka pojedinačno po vrstama prihoda, rashoda, kao i o stanju imovine, obveza i vlastitih izvora.

Računovodstveni poslovi

Računovodstveni poslovi su prikupljanje i obrada podataka na temelju knjigovodstvenih isprava, priprema i vođenje poslovnih knjiga, priprema i sastavljanje financijskih izvještaja te prikupljanje i obrada financijskih podataka za statističke, porezne i druge potrebe.

Neprofitna organizacija dužna je prikupljati podatke i sastavljati knjigovodstvene isprave, voditi poslovne knjige te sastavljati financijske izvještaje na način kojim se omogućava provjera poslovnih događaja, utvrđivanje financijskog položaja i poslovanja neprofitne organizacije, poštujući pri tome temeljna načela urednog knjigovodstva.

Neprofitna organizacija vodi knjigovodstvo po načelu dvojnog knjigovodstva, a prema rasporedu računa iz računskog plana za neprofitne organizacije.

Iznimno, zakonski zastupnik neprofitne organizacije može donijeti Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela ako je:

– vrijednost imovine neprofitne organizacije na kraju svake od prethodne tri godine uzastopno manja od 230.000,00 kuna i

– godišnji prihod neprofitne organizacije u svakoj od prethodne tri godine uzastopno manji od 230.000,00 kuna godišnje.

Neprofitna organizacija prve tri godine od osnivanja obvezna je voditi dvojno knjigovodstvo.[5]

Za prijelaz na jednostavno knjigovodstvo Udruga treba donijeti Odluku o vođenju jednostavnog knjigovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela i o tome na Obrascu: RNO –P obavijestiti Ministarstvo financija najkasnije do roka za predaju godišnjih financijskih izvještaja za prethodnu poslovnu godinu. Neprofitna organizacija koja je donijela odluku o vođenju jednostavnog računovodstva i primjeni novčanog računovodstvenog načela za 2018. godinu, dostavlja obrazac RNO – P najkasnije do 1. ožujka 2018. godine.

Neprofitna organizacija u sustavu jednostavnog knjigovodstva sastavlja:

Godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima
Bilješke.

Neprofitna organizacija u sustavu dvojnog knjigovodstva sastavlja:

Bilancu
Izvještaj o prihodima i rashodima
Bilješke

Krajnji rok za predaju financijskih izvješća za razdoblje od 1. siječnja 2017. do 31. prosinca 2017. je 1. ožujka 2018.

Bilješke se ne predaju Ministarstvu financija niti FINI, već se čuvaju u arhivi neprofitne organizacije. Neprofitne organizacije ne predaju izvještaje Državnom uredu za reviziju.[6]

Neprofitna organizacija obvezna je u svom knjigovodstvu osigurati podatke pojedinačno po vrstama prihoda i rashoda te o stanju imovine, obveza i vlastitih izvora. Podaci se u poslovne knjige unose po nastanku poslovnog događaja, a najkasnije u roku primjerenom za sastavljanje financijskih izvještaja. Poslovne knjige, knjigovodstvene isprave i financijski izvještaji vode se, odnosno sastavljaju, na hrvatskom jeziku i izražavaju u valutnoj jedinici koja se primjenjuje u Republici Hrvatskoj. Zakonski zastupnik odgovoran je za ustroj, zakonito poslovanje i vođenje računovodstvenih poslova. Vođenje računovodstvenih poslova može se ugovorom povjeriti drugoj stručnoj pravnoj ili fizičkoj osobi.

Poslovne knjige

Poslovne knjige dvojnog knjigovodstva koje vodi neprofitna organizacija jesu: dnevnik, glavna knjiga i pomoćne knjige.

Dnevnik je poslovna knjiga u koju se unose knjigovodstvene promjene slijedom vremenskog nastanka.

Glavna knjiga je sustavna knjigovodstvena evidencija poslovnih događaja nastalih na imovini, obvezama, vlastitim izvorima te prihodima i rashodima.

Unos podataka u glavnu knjigu provodi se po unaprijed pripremljenom računskom planu.

Računskim planom za neprofitne organizacije utvrđene su brojčane oznake i nazivi pojedinih računa po kojima su neprofitne organizacije obvezne knjigovodstveno iskazivati imovinu, obveze i izvore vlasništva te prihode i rashode. Računi iz računskog plana su razvrstani na: razrede, skupine, podskupine i odjeljke.

Poslovne knjige koje je obvezna voditi neprofitna organizacija jesu:

knjiga blagajne
knjiga primitaka i izdataka
knjiga ulaznih računa
knjiga izlaznih računa i
popis dugotrajne nefinancijske imovine.

Pomoćne knjige jesu analitičke knjigovodstvene evidencije poslovnih događaja koji su u glavnoj knjizi iskazani sintetički i druge pomoćne evidencije o stanju i promjenama imovine i obveza za potrebe nadzora i praćenja poslovanja.

Neprofitna organizacija koja je obveznik vođenja dvojnog knjigovodstva obvezno vodi sljedeće pomoćne knjige:

knjigu dugotrajne nefinancijske imovine – po vrsti, količini i vrijednosti (nabavna i otpisana)
knjigu kratkotrajne nefinancijske imovine (zaliha materijala, proizvoda i robe) – po vrsti, količini i vrijednosti
knjigu financijske imovine i obveza, i to: potraživanja i obveza (po subjektima, računima, pojedinačnim iznosima, rokovima dospjelosti, zateznim kamatama i dr.), primljenih i izdanih vrijednosnih papira i drugih financijskih instrumenata (po vrstama, subjektima, pojedinačnim vrijednostima, dospjelosti, stanjima), potraživanja i obveza po osnovi primljenih zajmova i kredita te danih zajmova (po vrstama, subjektima, pojedinačnim vrijednostima, dospjelosti, stanjima i obračunatim kamatama)
knjigu (dnevnik) blagajni (kunska, devizna, porto i druge) i
evidenciju putnih naloga i korištenja službenih vozila.

Osim pomoćnih knjiga neprofitna organizacija vodi i posebne pomoćne evidencije:

evidenciju danih i primljenih jamstava i garancija
knjigu ulaznih računa
knjigu izlaznih računa te
ostale pomoćne evidencije prema posebnim propisima i svojim potrebama.

Poslovne knjige zaključuju se na kraju poslovne godine.

Ako se poslovne knjige vode kao elektronički zapis, glavna knjiga, odnosno knjiga primitaka i izdataka mora se nakon zaključivanja na kraju poslovne godine zaštititi na način da se onemogući izmjena pojedinih ili svih dijelova ili listova glavne knjige, da je glavnu knjigu moguće u svakom trenutku otisnuti na papir te mora biti potpisana elektroničkim potpisom sukladno propisu koji uređuje elektronički potpis.

Ako nije moguće zaštititi poslovne knjige koje se vode kao elektronički zapis one se ispisuju na papir i uvezuju u roku od 120 dana od isteka poslovne godine na koju se odnose.

Zakonski zastupnik neprofitne organizacije potpisuje ispisane i uvezane poslovne knjige.

Poslovne knjige čuvaju se, i to:

– dnevnik i glavna knjiga – najmanje jedanaest godina

– pomoćne knjige – najmanje sedam godina.

Poslovne knjige čuvaju se, i to:

– knjiga primitaka i izdataka – najmanje jedanaest godina

– knjiga blagajne, knjiga ulaznih računa, knjiga izlaznih računa i popis dugotrajne nefinancijske imovine – najmanje sedam godina.

Rok čuvanja poslovnih knjiga počinje teći istekom poslovne godine na koju se poslovne knjige odnose.

Knjigovodstvene isprave

Knjiženje i evidentiranje poslovnih događaja u poslovnim knjigama temelji se na vjerodostojnim, istinitim, urednim i prethodno kontroliranim knjigovodstvenim ispravama.

Knjigovodstvena isprava jest pisani dokument ili elektronički zapis o nastalom poslovnom događaju. Vjerodostojna je ona knjigovodstvena isprava koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj. Knjigovodstvena isprava je uredna kada se iz nje nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovnog događaja povodom kojeg je sastavljena. Sastavlja se u jednom primjerku ili više primjeraka.

Knjigovodstvena isprava koja je sastavljena u jednom primjerku može se otpremiti ako su podaci iz takve isprave stalno dostupni. Knjigovodstvenom ispravom smatra se i isprava primljena telekomunikacijskim putem, preslika izvorne isprave ili isprava na elektroničkom zapisu ako je na ispravi navedeno mjesto čuvanja izvorne isprave, odnosno razlog upotrebe preslike i ako ju je potpisao zakonski zastupnik neprofitne organizacije.

Knjigovodstvene isprave čuvaju se kao izvorne isprave, na nositelju elektroničkog zapisa ili nositelju mikrografske obrade.

Čuvaju se u sljedećim rokovima, ako drugim propisima nije određen dulji rok:

– trajno – obračun plaće, odnosno naknade plaće ili analitička evidencija o plaćama za koje se plaćaju obvezni doprinosi

– najmanje jedanaest godina – isprave na temelju kojih su podaci uneseni u dnevnik, glavnu knjigu i knjigu primitaka i izdataka

– najmanje sedam godina – isprave na temelju kojih su podaci uneseni u pomoćne knjige, izuzev knjige primitaka i izdataka, te knjigu blagajne, knjigu ulaznih računa, knjigu izlaznih računa te popis dugotrajne nefinancijske imovine.

Popis imovine i obveza

Neprofitna organizacija dužna je na početku poslovanja popisati imovinu i obveze te navesti njihove pojedinačne vrijednosti u količinama i u novčanom iznosu.

Neprofitna organizacija dužna je najmanje jednom i to na kraju svake poslovne godine popisati imovinu i obveze sa stanjem na datum bilance radi usklađenja knjigovodstvenog sa stvarnim stanjem.

Iznimno neprofitna organizacija koja obavlja knjižničnu djelatnost može obaviti popis knjiga i knjižnične građe u roku koji nije duži od tri godine.

Popis imovine i obveza obavlja povjerenstvo za popis koje se osniva sukladno statutu ili drugom najvišem općem aktu neprofitne organizacije. Zakonski zastupnik određuje datum popisa, rokove obavljanja popisa i dostavljanja izvještaja s priloženim popisnim listama. Podaci o popisu unose se pojedinačno u naturalnim, odnosno novčanim izrazima u popisne liste. Popisne liste jesu knjigovodstvene isprave čiju vjerodostojnost potpisima potvrđuju članovi povjerenstva za popis. Nakon završetka popisa, povjerenstvo je obvezno sastaviti izvještaj na temelju popisnih lista i svojih zapažanja i predati ga zakonskom zastupniku.

Zakonski zastupnik na temelju izvještaja i priloženih popisnih lista te sukladno ovlastima koje proizlaze iz statuta ili drugih najviših općih akata neprofitne organizacije odlučuje o:

nadoknađivanju utvrđenih manjkova
priznavanju i evidentiranju utvrđenih viškova
otpisu nenaplativih i zastarjelih potraživanja i obveza
rashodovanju imovine
mjerama protiv osoba odgovornih za manjkove, oštećenja, neusklađenost knjigovodstvenog i stvarnog stanja, zastaru i nenaplativost potraživanja i slično.

FINANCIJSKO IZVJEŠTAVANJE

Neprofitna organizacija dužna je sastavljati financijske izvještaje. Financijski izvještaji predaju se Ministarstvu financija, odnosno drugoj instituciji koju Ministarstvo financija ovlasti za zaprimanje i obradu financijskih izvještaja. Financijski izvještaji moraju pružiti objektivnu i realnu sliku financijskog položaja i poslovanja neprofitne organizacije.

Neprofitna organizacija sastavlja i podnosi financijske izvještaje na razini pravne osobe s

uključenim podacima o poslovanju njezinih organizacijskih dijelova.

Neprofitna organizacija koja tijekom poslovne godine nije imala poslovnih događaja, niti u poslovnim knjigama ima podatke o imovini i obvezama, dužna je u roku propisanom za predaju godišnjih financijskih izvještaja Ministarstvu financija dostaviti izjavu o neaktivnosti za prethodnu poslovnu godinu.

Financijski izvještaji neprofitne organizacije koja primjenjuje dvojno knjigovodstvo jesu izvještaji o stanju i strukturi, te promjenama u vrijednosti i obujmu imovine, obveza, vlastitih izvora, prihoda i rashoda.

Financijski izvještaj neprofitne organizacije koja primjenjuje jednostavno knjigovodstvo jest godišnji financijski izvještaj o primicima i izdacima.

Neprofitne organizacije kod kojih je došlo do statusnih promjena ( spajanja, pripajanja, podjele) moraju sastaviti u roku od 60 dana, s datumom koji prethodi datumu nastanka statusne promjene, financijske izvještaje koji se sastavljaju za poslovnu godinu.

Kod statusne promjene spajanja svaka od neprofitnih organizacija koje se spajaju sastavlja financijske izvještaje za poslovnu godinu s datumom koji prethodi datumu spajanja. Financijski izvještaji se konsolidiraju i prema njima se otvaraju računovodstvene knjige jedinice nastale spajanjem.

Kod statusne promjene pripajanja neprofitne organizacije koje se pripajaju postojećoj jedinici sastavljaju financijske izvještaje za poslovnu godinu s datumom koji prethodi datumu pripajanja. Postojeća jedinica konsolidira izvještaje pripojenih jedinica i evidentira promjene u svojim računovodstvenim knjigama.

Kod statusne promjene podjele, neprofitna organizacija koja se dijeli sastavlja financijske izvještaje za poslovnu godinu na dan podjele, a novonastale jedinice otvaraju nove knjige sa stanjima ovisno o međusobno izvršenoj podjeli imovine i obveza.

Financijske izvještaje, koji su sastavljeni za razdoblje prije statusnih promjena, potpisuje osoba koja je bila odgovorna za poslovanje neprofitne organizacije u razdoblju na koji se izvještaji odnose. Na financijske izvještaje potrebno je upisati RNO broj dodijeljen od Ministarstva

financija prilikom upisa neprofitne organizacije u Registar neprofitnih organizacija.[7] Inače se svi potrebni podaci o nekoj udruzi ( RNO broj, vrsta knjigovodstva i sl. ) mogu pronaći na linku:

banovac.mfin.hr/rnoprt/Pretraga.aspx.

Revizija financijskih izvješća

Financijski izvještaji neprofitne organizacije koja je u prethodnoj godini imala ukupan prihod od tri do uključivo deset milijuna kuna podliježu revizijskom uvidu koji se obavlja sukladno revizijskim propisima.

Financijski izvještaji neprofitne organizacije koja je u prethodnoj godini imala ukupan prihod iznad deset milijuna kuna podliježu reviziji koja se obavlja sukladno revizijskim propisima.

Neprofitne organizacije dužne su do 30. lipnja tekuće godine objaviti na svojim mrežnim stranicama revizorsko izvješće o obavljenoj reviziji godišnjih financijskih izvještaja, odnosno o uvidu u financijske izvještaje za prethodnu godinu.

Godišnji financijski izvještaji neprofitne organizacije javno se objavljuju putem Registra

neprofitnih organizacija.

Neprofitna organizacija čiji su godišnji financijski izvještaji javno objavljeni putem Registra neprofitnih organizacija nije dužna dostavljati iste na zahtjev.

FINANCIJSKI NADZOR

Ministarstvo financija obavlja nadzor financijskog poslovanja, računovodstvenih poslova i predaje financijskih izvještaja (u daljnjem tekstu: financijski nadzor) neprofitne organizacije u skladu s odredbama ovoga Zakona te drugih posebnih propisa. Financijski nadzor obuhvaća i nadzor nad zakonitim pribavljanjem financijskih sredstava iz javnih i drugih izvora, upravljanjem financijskim sredstvima te utvrđivanjem koriste li se sredstva za ostvarivanje ciljeva zbog kojih je osnovana neprofitna organizacija.

Financijski nadzor neprofitne organizacije (u daljnjem tekstu: subjekt nadzora) obavlja se na sljedeći način:

– izravnim nadzorom kod subjekta nadzora

– analizom poslovne dokumentacije, propisa i općih akata u skladu s kojima subjekt nadzora posluje

– pregledom poslovnih prostorija, zgrada, predmeta, robe i drugih stvari u skladu sa svrhom financijskog nadzora

– praćenjem, prikupljanjem i provjerom knjigovodstvenih isprava, poslovnih knjiga i financijskih izvještaja (analiza financijskih izvještaja)

– provjerom sustava kojeg subjekt nadzora primjenjuje za obradu podataka u vezi računovodstvenih poslova.

Na donošenje upravnih akata sukladno odredbama ovoga Zakona primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku.

Financijski nadzor obavlja Ministarstvo financija. Ovlaštene osobe za obavljanje financijskog nadzora su inspektori financijskog nadzora.

Inspektori financijskog nadzora imaju službene iskaznice i službene značke koje izdaje ministar financija.

Ministar financija pravilnikom o službenoj iskaznici i službenoj znački inspektora financijskog i proračunskog nadzora propisuje izgled službene iskaznice inspektora financijskog nadzora, vođenje očevidnika o službenim iskaznicama te način njihova izdavanja, uporabe i zamjene.[8]

banovac.mfin.hr/rnoprt/Pretraga.aspx

[1] www.zakon.hr/z/64/Zakon-o-udrugama

[2] www.zakon.hr/z/64/Zakon-o-udrugama

[3] www.mfin.hr/adminmax/docs/Upute%20za%20neprofitne%20I-XII%202017.pdf

[4] www.zakon.hr/z/64/Zakon-o-udrugama

[5] narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_121_2300.html

[6] www.mfin.hr/adminmax/docs/Upute%20za%20neprofitne%20I-XII%202017.pdf

[7] www.mfin.hr/adminmax/docs/Upute%20za%20neprofitne%20I-XII%202017.pdf

[8] narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_10_121_2300.html

UDRUGE

(1) Definicija

(2) Otvaranje i prestanak postojanja

(3) Tijela upravljanja

(4) Djelatnosti

(5) Porezne obveze

(6) Računovodstvo