Poduzetnički centar Aktiva nije početnik kad se radi o pripremi i provedbi projekata. Vrijednost odobrenih projekata samo u posljednjih nekoliko godina iznosi preko 30 milijuna kuna. Nije loše za jedan mali tim iz Supetra, zar ne?

Međutim, uspjeh prijave projekta sve manje ovisi o kvaliteti projektnog prijedloga i trudu koji nekad zahtjeva višemjesečne pripreme i sastanke, a sve više o najbržem prstu, ili možda – najbržem “pečatu”.

U veljači 2021. godine prijavili smo projekt za unapređenje usluga u jednom bračkom vrtiću, nakon što smo tri mjeseca radili na njegovoj pripremi. Početak prijava bio je 15. veljače, od 9 sati, a prijave su se mogle podnijeti sve do 30. lipnja iste godine. Projekt je predan u 9:01:48h, prvog dana početka prijava. Odnosno, poštanska djelatnica lupila je pečat na omotnicu s projektnom dokumentacijom u 9:01:48h, čime je definirala vrijeme prijave projekta, sukladno natječaju.

Metoda najbržeg prsta ili – pečata

Danas nam je, godinu i devet dana nakon prijave, stigla obavijest kako projekt nije prošao niti prvi korak postupka dodjele sredstava – administrativnu provjeru jer, s obzirom na datum i vrijeme predaje projekta, “ne ulazi u dostupnu financijsku omotnicu”. To bi značilo da je prije predaje našeg projekta, predano toliko projekata da su istrošena sva sredstva dostupna u ovom natječaju, a to je čak 300 milijuna kuna.

Prema kodu koji je dodijeljen našem projektu, zaključujemo da smo bili 221. prijavitelj koji je podnio prijavu na ovaj natječaj. Je li zaista moguće da je 220 poštanskih djelatnika udarilo pečat u tih jednu minutu i 47 sekundi, prije nas? Koliko je još prijavitelja predalo prijavu nakon 9:01:48h u ponedjeljak, 15. veljače 2021. godine, prije nego su u utorak, 16. veljače, trajno zatvorili natječaj, zbog previše pristiglih prijava? Zašto je uopće vrijeme predaje projekta prvi kriterij pri dodjeli sredstava?

Dodjela sredstava bez obzira na kvalitetu prijavljenog projekta

Nije ovo problem samo ovog natječaja – različiti su članci (primjer #1, primjer #2, primjer #3) objavljeni o manjkavostima natječaja, posebno onih financiranih iz Europskog socijalnog fonda, a u kojima se sredstva dodjeljuju metodom najbržeg prsta, tako bitno umanjujući šansu da budu odobreni kvalitetni, a ne najbrže prijavljeni projekti.

U našem slučaju, o kvaliteti naše projektne prijave se nije niti raspravljalo. Ne ulazeći u sadržaj ostalih projekata, postavljamo pitanje kako nadležno tijelo za provedbu natječaja može garantirati da su odobreni projekti kvalitetniji od našeg? Jer, svaki projekt prolazi tri faze prilikom postupka dodjele sredstava:

(1) Administrativna provjera (zaprimanje, registracija i administrativna provjera);
(2) Procjena kvalitete (provjera prihvatljivosti prijavitelja i partnera, provjera prihvatljivosti projekta, ciljeva projekta i projektnih aktivnosti, ocjenjivanje kvalitete i provjera prihvatljivosti izdataka);
(3) Donošenje Odluke o financiranju (donosi se za projekte koji su uspješno prošli postupak dodjele bespovratnih sredstava).

U samom postupku procjene kvalitete projekta, svakom projektu se dodjeljuju bodovi, a završni rezultat ocjenjivanja kvalitete projektnog prijedloga je prosjek ocjena članova Odbora za odabir projekata. Dakle, moguće je da su projekti koji nisu uopće ušli u postupak provjere (ni administrativne ni kvalitete), mogli ostvariti više bodova od onih koji su odobreni samo zato što su bili predani unutar te minute i 48 sekundi.

Nepravednost postupka i gospodarenja europskim novcem

Da bi postupak bio pravedan, bilo je potrebno prekontrolirati sve projekte koji su zaprimljeni u periodu kada je predaja projekta bila moguća (u ovom slučaju, samo jedan dan), te ih rangirati prvo prema broju bodova, a tek onda prema vremenu predaje projekta. Ako je u samo minutu i 48 sekundi predano čak više od 220 projekata, možemo zaključiti da ih je prvi dan predano sigurno preko 500.

Ta nam pak informacija govori kolika je potreba za ovim tipom natječaja kojima se može financirati rad dječjih vrtića. U državi koja je izgubila preko 400 tisuća stanovnika u samo deset godina, svaka mjera, natječaj i projekt koji pomaže u demografskom oporavku mora biti prioritet, a sredstva se ne smiju dodijeljivati metodom najbržeg prsta. Uostalom, radi se o sredstvima europskih poreznih obveznika, ali i hrvatskih. Pravedno bi bilo povećati sredstva, sukladno potrebama. A potreba je u ovom slučaju jasno izražena.

Naslovna fotografija | Gabrielle Henderson